Alarmantna studija: Led gubi moć hlađenja Zemlje brže nego što se mislilo

MEĐUNARODNI tim znanstvenika objavio je nedavno studiju koja upozorava na neočekivan, zabrinjavajuće brz gubitak sposobnosti leda Arktika i Antarktike da rashlađuje Zemlju. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Geophysical Research Letters, znanstvenici sa Sveučilišta Michigan i iz Finskog meteorološkog instituta su analizom satelitskih snimki prikupljenih tijekom 43 godine otkrili razoran utjecaj klimatskih promjena na ravnotežu Zemljinog rashladnog sustava.

Tim je usporedio satelitska mjerenja sunčevog zračenja koje se reflektiralo od morskog leda od 1980. do 2023. godine. Otkrio je da je smanjenje snage hlađenja morskog leda gotovo dvostruko veće od godišnjeg prosječnog smanjenja površine morskog leda na Arktiku i Antarktici. To, prema autorima, doprinosi zagrijavanju koje se približava najgorim procjenama klimatskih modela.

Začarani krug povratne sprege

Led koji se formira na površini oceana snažno reflektira sunčevu svjetlost nazad u svemir. S druge strane, reflektivna sposobnost morske vode je vrlo mala. Morski led stoga hladi Zemlju jer smanjuje količinu sunčeve svjetlosti koju upijaju oceani.

Kako se Zemlja i oceani zbog klimatskih promjena zagrijavaju, led na Arktiku i Antarktici se topi ,pa se njegova površina smanjuje, a vode povećava. Zbog toga se reflektiranje sunčevih zraka smanjuje, a apsorpcija povećava. To pak dovodi do još većeg zagrijavanje Zemlje, daljnjeg otapanja leda i tako u krug.

Autori ističu da su planetarni efekti hlađenja arktičkog i antarktičkog morskog leda tijekom razdoblja od 2016. do 2023. bili oko 20%, odnosno 12% manji u odnosu na razdoblje 1980.-1988.

„Nestajanje morskog leda stoga pojačava klimatske promjene uzrokujući da Zemlja apsorbira otprilike dodatnih 0.3 W/m2 sunčeve energije za svaki stupanj Celzija globalnog zagrijavanja, što je povratna sprega jača od onih koje su simulirane u većini klimatskih modela.

Sada smo došli do točke u kojoj imamo dovoljno dugu evidenciju satelitskih podataka da možemo procijeniti klimatsku povratnu spregu morskog leda pomoću mjerenja“, rekao je suautor studije, dr. Mark Flanner.

Nagli porast topljenja Antarktike

Antarktički led se do relativno nedavno smatrao otpornijim na klimatske promjene. No 2016. godine došlo je do nagle promjene. Na jednom od najvećih ledenih pokrova na Antarktici otopilo se područje morskog leda površine veće od Teksasa, što je značajno smanjilo sposobnosti njezina hlađenja planeta. Sedam godina kasnije zabilježeno je najslabije globalno hlađenje morskog leda od 1980-ih.

Rastuće temperature i povećane količine padalina ne samo da smanjuju morski led već ga čine i manje reflektirajućim, odnosno smanjuju mu albedo.

Naime, ovi čimbenici uzrokuju da led postaje sve tanji te da se na njemu stvara sve veći broj jezera nastalih topljenjem, a ona reflektiraju manje sunčevog zračenja. Ovo je osobito zabrinjavajuć trend na Arktiku, no mogao bi postati značajan i na Antarktici.

„Promjene u antarktičkom morskom ledu od 2016. godine povećavaju povratnu spregu zagrijavanja zbog gubitka morskog leda za 40 posto. Ako ne računamo ovu promjenu u radijativnom učinku morskog leda na Antarktici, mogli bismo propustiti značajan dio ukupne globalne apsorpcije energije“, objasnio je prvi autor studije i doktorand Alisher Duspayev.

Smanjenje površine leda ima niz negativnih posljedica

Atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor na zagrebačkom PMF-u, kaže da smanjenje površine globalnog leda ima niz negativnih posljedica.

„Led na kopnu dijelom gubi albedo zbog zagađenja, zbog čestica koje padaju na njega“, kaže Grisogono. „Tamo gdje nestane leda dolazi do erozije tla i nastajanja klizišta koja dodatno smanjuju albedo“, dodao je. Ističe da je led na moru posebna priča.

„Na ledu se stvaraju lokve koje bolje upijaju sunčeve zrake i bolje se zagrijavaju. Kada more dosegne temperature od oko 0°C ili 1°C, za razliku od leda uokolo koji ima negativne temperature do -40°C, stvara se tzv. konvektivni granični sloj, koji djeluje poput dimnjaka i povećava količinu zračenja, tako da se gubi rashladni učinak leda na more i povećava zagrijavanje te dalje otapanje leda“, kaže Grisogono.

Posljedice za ekosustave

Smanjenje površine morskog leda ne utječe samo izravno na globalne temperature već također ima dalekosežne posljedice na morske ekosustave.

Naime, morski led služi kao stanište za različite organizme, od sitnih algi koje čine osnovu morskog prehrambenog lanca do većih vrsta poput tuljana i polarnih medvjeda. Stanjivanje i smanjivanje površina morskog leda narušava ta staništa, što dovodi do promjena u raspodjeli i brojnosti vrsta te u konačnici mijenja ekološku ravnotežu.

Na primjer, gubitak ledenih platformi utječe na sposobnost polarnih medvjeda da love tuljane, što može dovesti do prehrambenog stresa i pada populacije medvjeda. Slično tome, promjene u površini morskog leda mogu utjecati na vrijeme cvjetanja algi, što utječe na cijeli prehrambeni lanac. Taj kaskadni učinak naglašava međuovisnost klimatskih sustava i bioraznolikosti.

Globalni poziv na akciju

Stručnjaci upozoravaju da rješavanje problema smanjenja površine morskog leda zahtijeva zajednički globalni napor.

Tu je ključna međunarodna suradnja jer posljedice topljenja leda nisu ograničene samo na polarne regije; one imaju dalekosežne učinke, uključujući porast razina mora i promjene u vremenskim obrascima širom svijeta.

„Planovi prilagodbe klimatskim promjenama trebali bi uključiti ove nove brojke kao dio ukupne procjene koliko brzo i koliko široko će se manifestirati učinci gubitka radijativnog hlađenja kriosfere na globalni klimatski sustav“, rekao je suautor studije Aku Riihelä, profesor na Finskom meteorološkom institutu.

Značajna ulaganja u obnovljive izvore energije, strogi propisi o emisijama i povećano financiranje istraživanja klime ključni su koraci naprijed. Nadalje, podizanje svijesti javnosti o važnosti morskog leda i njegovim učincima na globalnu klimu moglo bi potaknuti djelovanje i zagovaranje u zajednici.

Ublažavanje ovih promjena zahtijevat će trenutne i trajne akcije na lokalnoj i globalnoj razini jer budućnost Zemlje ovisi o tome.

*** Knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.