Scarlett Johansson (ponovo) traži regulaciju AI-ja nakon novog incidenta s deepfakeom
Holivudska glumica Scarlett Johansson traži regulaciju AI-ja nakon najnovijeg deepfake incidenta. SAD nema AI zakon: prijedlog o suzbijanju deepfakeova nije usvojen, kalifornijski zakon o AI sigurnosti je odbijen, a u Parizu je SAD odbio međunarodne AI smjernice…

Holivudska glumica Scarlett Johansson već nekoliko godina aktivno se suprotstavlja zloupotrebi umjetne inteligencije. Prvi put se s tim problemom susrela 2019., kada je otkrila da OpenAI koristi njezin glas bez dopuštenja. Od tada redovito upozorava javnost kako AI tehnologija može ugroziti privatnost i identitet, ne samo slavnih osoba, nego i običnih ljudi.
Nije prvi susret glumice s problemima vezanim uz AI
Najnoviji incident, pojave AI-generiranog deepfake videa koji je na neprikladan način prikazao nju i druge poznate osobe, nije prvi susret glumice s problemima vezanim uz AI. Godine 2023. pokrenula je pravni postupak protiv developera AI aplikacije „Lisa AI: 90s Yearbook & Avatar“ koji je bez dopuštenja koristio njezin lik i ime u marketinškoj kampanji na društvenim mrežama. Slučaj je dodatno dobio na važnosti kada je otkriven ChatGPT-jev model koji je generirao glas gotovo identičan njezinom, što je potaknulo širu raspravu o etičkim granicama AI tehnologije. OpenAI je nakon pritiska javnosti i pravnog tima glumice uklonio sporni glasovni model, no incident je pokazao koliko je tehnologija napredovala u repliciranju ljudskih karakteristika bez pristanka ili nadzora.
Cijeli nedavni slučaj je eskalirao kada se pojavio deepfake video u kojem AI prikazuje Johansson i druge popularne zvijezde, čije su obitelji židovskog porijekla, Jerry Seinfeld, Mila Kunis, Jack Black, Drake, Jake Gyllenhaal i Adam Sandler i druge, u majicama s uvredljivim simbolima. Video se pojavio nakon što je Ye, ranije poznat kao Kanye West, na društvenoj mreži X objavio antisemitske komentare i pokušao prodavati majice sa spornim simbolima, što je brzo uklonjeno.

U razgovoru za magazin „People“, Johansson je istaknula potrebu za bržim djelovanjem u regulaciji AI tehnologije, naglašavajući kako trenutni zakonodavni okvir ne prati brzinu tehnološkog razvoja. Prema njezinim riječima „Čvrsto vjerujem da je rizik govora mržnje pojačan umjetnom inteligencijom puno veća prijetnja od bilo kojeg pojedinca koji za to preuzima odgovornost. Moramo ukazati na zloupotrebu umjetne inteligencije, bez obzira na poruku, jer inače riskiramo gubitak dodira sa stvarnošću.“
Zato se zalaže za donošenje zakonskih rješenja koja bi uvela jasna pravila u korištenju AI tehnologije, bez obzira na političku pripadnost predlagatelja: „Pozivam američku vladu da donošenje zakona koji će ograničiti korištenje umjetne inteligencije stavi na vrh prioriteta – ovo je nadstranačko pitanje koje ima ogroman utjecaj na neposrednu budućnost cijelog čovječanstva.“
SAD trenutno nema cjelovit pristup regulaciji AI-ja
Prijedlog zakona o suzbijanju seksualno eksplicitnih deepfakeova nije usvojen prošle godine, a guverner Kalifornije Gavin Newsom nije podržao ključni zakon o sigurnosti AI-ja u rujnu 2024., navodeći praktične prepreke u provedbi. Na državnoj razini, izmjene u politici dodatno su oslabile nadzor nad razvojem AI-ja, uključujući i ukidanje prethodnih sigurnosnih smjernica. Međunarodna nastojanja također nailaze na otpor – ni SAD ni UK nisu pristupili inicijativama za etičko korištenje AI-ja.