Šef aviokompanije: Nadzvučni avioni uskoro će zamijeniti današnje mlažnjake

POČETKOM ožujka poletio je demonstracijski model prvog civilnog nadzvučnog aviona od 60-ih godina. To je prekretnica u dugo očekivanoj novoj eri nadzvučnih putovanja. XB-1, zrakoplov za demonstraciju tehnologije koji je izradio Boom Supersonic iz Colorada, uspješno je obavio prvi testni let u zračnoj i svemirskoj luci Mojave u Kaliforniji, objavljeno je 22. ožujka.

Program XB-1 otvara mogućnost dizajna i razvoja Boomovog komercijalnog aviona Overture, koji bi mogao postati prvi neovisno razvijeni nadzvučni mlazni avion na svijetu. Deset godina nakon što je započeo projekt Boom Supersonic, izvršni direktor Blake Scholl rekao je za CNN da je pred nama nekoliko uzbudljivih mjeseci.

„Iskreno vjerujem u povratak nadzvučnog zračnog prometa. U konačnici, to će biti dostupno svakom putniku na svakoj ruti. A to nije nešto što se događa preko noći. Teži dio izgradnje nadzvučnog mlažnjaka je stvoriti nešto što je tako elegantno i tako dotjerano da sigurno uzleti i sleti“, kaže Scholl.

Uspješan testni let

Prvi let XB-1 ispunio je sve testne ciljeve, uključujući sigurno dosezanje visine od 7120 stopa (2170 metara) i brzine do 238 čvorova (440 kilometara na sat).

To je prilično ispod visina koje dostižu komercijalni zrakoplovi, koji lete između 31.000 stopa i 42.000 stopa. Što se tiče macha 1 – brzine zvuka – to je oko 1235 km/h, ovisno o nadmorskoj visini i temperaturi. Ali plan je da XB-1 postigne tu nadzvučnu ambiciju prilično brzo.

„Obavit ćemo cijeli niz letova – ukupno 10 do 15 – u sljedećih pet do sedam mjeseci kako bismo prvi put probili zvučni zid“, kaže Scholl.

Postojala su samo dva civilna nadzvučna aviona: sovjetski Tupoljev Tu-144 i britansko-francuski Concorde, koji je posljednji put poletio u listopadu 2003. godine, prije više od dva desetljeća.

Sada industrija vrvi nadzvučnim i hipersoničnim projektima – od NASA-e i Lockheed Martinovog „tihog“ X-59 zrakoplova, koji suzbija zvučni udar, do Hermeusa sa sjedištem u Atlanti, koji je ovaj tjedan predstavio svoj prvi zrakoplov.

„Pojava digitalnog inženjeringa velik je faktor zbog kojeg se vraćaju nadzvučni letovi. Aerodinamika, materijali, pogon: to su tri područja u kojima smo postigli veliki napredak u odnosu na Concorde“, objašnjava Scholl.

Nove tehnologije razvoja

Concorde je razvijan davnih 60-ih godina u zračnim tunelima, što je značilo izgradnju skupih fizičkih modela, izvođenje testova, a zatim ponavljanje.

„Ne možete testirati mnogo različitih modela jer svaka iteracija košta milijune i traje mjesecima“, objašnjava Scholl. Ali Boom je usavršio učinkovit, aerodinamički dizajn svog zrakoplova, koristeći računalnu dinamiku fluida, koja je u osnovi digitalni aerodinamički tunel.

„Preko noći u simulaciji možemo provesti ekvivalent stotina testova u aerodinamičkom tunelu za djelić cijene stvarnog testa“, govori Scholl.

XB-1 gotovo je u potpunosti izrađen od kompozita ugljičnih vlakana, odabranih da budu jaki i lagani.

Concorde je smanjio otpor pri postizanju nadzvučnih brzina tako što je imao dugačak šiljasti i pomični nos koji se naginjao prema naprijed pri polijetanju, slijetanju i rulanju kako bi piloti mogli vidjeti pistu.

„Danas imamo tu nevjerojatnu stvar koja se zove kamera i ekran“, kaže Scholl sa smiješkom dok objašnjava jedinstven sustav vizije proširene stvarnosti XB-1. Umjesto složenog pomičnog nosa i pogleda kroz vjetrobransko staklo, letjelica koristi dvije kamere postavljene na nos, digitalno pojačane indikacijama visine i putanje leta.

„Ovo je daleko bolji pogled nego što je ikada bio na Concordeu“, tvrdi Scholl, a simbologija proširene stvarnosti pomoći će pilotima da usmjere zrakoplov ili savršeno slete svaki put.

Dakle, s obzirom na to da zrakoplovna industrija ima cilj postići nultu neto emisiju ugljika do 2050. godine, gdje se u sve to uklapa nadzvučni avion koji leti dvostruko brže od modernih, konvencionalnih mlažnjaka?

XB-1 je dizajniran za pogon konvencionalnim mlaznim motorima i za pogon do 100% održivog zrakoplovnog goriva (SAF). Scholl je itekako svjestan trenutačnih problema sa sporim usvajanjem SAF-a: „Nema ga dovoljno i košta previše, ali se širi. Jednog dana koristit će se za sva duža zračna putovanja. To je budućnost zrakoplovstva.“

„Brži zrakoplov je učinkovitiji za ljude i za kapital“

Scholl priznaje da je „brže letenje inherentno energetski intenzivnije“, ali tvrdi da ne bismo trebali birati između klimatski prihvatljivijeg i putnicima prikladnijeg. Zapravo, možemo ubrzati prijelaz na transport s niskim ugljikom osiguravajući da je najpoželjniji avion ujedno i najprihvatljiviji za klimu.

On uspoređuje današnje transatlantsko zračno putovanje s vožnjom preko Atlantika u ne baš dobrom SUV-u: „S Overtureom će let preko Atlantika biti poput vožnje Teslom preko njega. I da, bit će energetski intenzivnije, ali iz klimatske perspektive to nije važno jer je izvor energije ekološki.“

Scholl također iznosi argumente za druge učinkovitosti koje nudi brži let: „Brži zrakoplov je mnogo učinkovitiji za ljude i za kapital. Može se obaviti više letova istim zrakoplovom i posadom. Možemo značajno smanjiti sve troškove tako što ćemo avione učiniti bržima. Budemo li imali brže avione, ne trebamo ih toliko mnogo.“

„Razlog zbog kojeg ne koristimo letove s propelerom između Londona i New Yorka“, kaže Scholl“, u tome je što bi to bilo skuplje, iako manje energetski intenzivno od mlaznog motora, jer takav avion leti upola sporije.“

On predviđa da će na isti način kako su mlazni zrakoplovi zamijenili propelerske zrakoplove tijekom naših života nadzvučni zrakoplovi zamijeniti današnje mlazne. I bit će brži, održiviji i pristupačniji.

„Bilo gdje u svijetu u četiri sata za 100 dolara“

Kad je CNN razgovarao sa Schollom u svibnju 2021. godine, rekao je da je njegov san da ljudi jednog dana mogu „letjeti bilo gdje u svijetu u četiri sata za 100 dolara“. Tri godine kasnije kaže da je to još uvijek njegova „zvijezda vodilja“.

„Concorde je bio temeljen na tehnologiji iz 60-ih godina. Karta je koštala 20.000 funti i to jednostavno nije bilo održivo“, kaže Scholl.

Na prvoj iteraciji Boomova aviona, nazvanoj Overture One, cilj je smanjiti cijenu za faktor četiri i imati nadzvučni let dostupan desecima milijuna ljudi koji danas mogu letjeti poslovnom klasom. Dugoročna vizija odnosi se na kasnije verzije Overturea – postoje planovi za Overture Two, zatim Overture Three – koji će omogućiti nadzvučne letove na više ruta za više putnika po nižim troškovima.

Boomov cilj je skratiti letove na „polovicu vremena ili manje nego što je danas potrebno“. Konačni cilj su „letovi koji su brži, pristupačniji, praktičniji, održiviji. I nastavit ćemo raditi na tome dok ne budemo mogli bez napora putovati planetom.“

Prvi putnici na Overtureu prije kraja desetljeća?

Boom namjerava prevesti svoje prve putnike na Overtureu – njih između 64 i 80, brzinom od 1.7 macha – prije kraja desetljeća. Trenutno se može pohvaliti sa 130 narudžbi i prednarudžbi kupaca među kojima su American Airlines, United Airlines i Japan Airlines.

Scholl kaže sljedeće: „2024. će biti jedna od najvećih godina za nadzvučne letove. Kasnije ove godine otvorit ćemo supertvornicu u Greensborou, u Sjevernoj Karolini, gdje ćemo graditi Overture. A onda počinje utrka.“

Iznad svega, ponosan je na vođenje privatne tvrtke s ambicioznim komercijalnim modelom: „Svijetu je potreban novi inovativni proizvođač komercijalnih zrakoplova.“