Veliko otkriće: Dva jeftina, lako dostupna dodatka prehrani poboljšavaju pamćenje

DVA JEFTINA, lako dostupna dodatka prehrani mogu poboljšati pamćenje kod starijih ljudi, pokazalo je novo istraživanje.

Studija, objavljena u časopisu Science Advances, provedena na blizancima, utvrdila je da svakodnevno konzumiranje dva suplementa, koji se mogu lako i relativno jeftino nabaviti bez recepta, istovremeno poboljšava stanje crijevne flore, odnosno mikrobiote, i kognitivne sposobnosti.

Drugim riječima, pokazalo se da ono što je dobro za crijeva koja stare može biti dobro i za mozak koji stari.

Probavni sustav povezan je s mnogim funkcijama tijela

Probavni sustav uključen je u mnoge funkcije organizma, uključujući imunološki sustav i središnji živčani sustav. Znanstvenici stoga smatraju da bi ispravno hranjenje bakterija određenim prebioticima te intervencije probioticima i modulacije mikrobioma mogli otvoriti vrata liječenju cijelog mnoštva bolesti.

Prebiotici dostupni i u Hrvatskoj

Nalazi su posebno zanimljivi jer su u studiji korišteni isti testovi vizualnog pamćenja i učenja koji se inače koriste za otkrivanje ranih znakova Alzheimerove bolesti. U istraživanju je ispitivan učinak dvaju prebiotika (neprobavljivih namirnica s biljnim vlaknima) koji pomažu stimulirati crijevne mikrobe.

Jedan se zove inulin, a riječ je o dijetalnim vlaknima iz klase fruktana. Drugi se zove fruktooligosaharid (FOS), a to je biljni ugljikohidrat koji se često koristi kao prirodni niskokalorični zaslađivač.

Oba suplementa mogu se u različitim proizvodima nabaviti u brojnim zemljama diljem svijeta uključujući i Hrvatsku. Preparati s dovoljnim dozama tih sastojaka za dnevnu suplementaciju u hrvatskim ljekarnama koštaju oko 10 eura mjesečno.

Istraživanje na blizancima

Kako bi ispitali učinak ovih dodataka prehrani na starenje mozga, znanstvenici s King’s Collegea u Londonu uključili su u studiju 72 osobe, odnosno 36 parova blizanaca, starijih od 60 godina. Svaki par nasumično je podijeljen na jednog sudionika koji je dobivao prebiotike u proteinskom prahu i drugoga koji je dobivao placebo, odnosno lažan suplement.

Studija je bila dvostruko slijepa, što znači da ni liječnici ni blizanci nisu znali tko dobiva što.

Rezultati su pokazali da su blizanci koji su nesvjesno uzimali inulin ili FOS tri mjeseca kasnije općenito postigli više rezultate na kognitivnom testu.

U novoj studiji posebno je zanimljivo to što je pokazala da su suplementi također bili povezani s malom promjenom u mikrobiotama blizanaca koji su ih konzumirali. Primjerice, korisne bifidobakterije bile su obilnije kod blizanaca koji su uzimali inulin ili FOS.

Važnost istraživanja na blizancima

Zašto je istraživanje provedeno na blizancima? Takva istraživanja imaju važnu ulogu u medicini, osobito kada se žele isključiti neki genetski ili okolišni čimbenici na ishode studija.

Kada se istražuju utjecaji prehrane na zdravlje, blizanci su najbolji kandidati jer su slični po mnogo čimbenika – imaju vrlo sličnu genetiku, odrastali su u sličnim uvjetima s istim roditeljima, imaju slične kognitivne sposobnosti i stilove života itd. Zahvaljujući tome lakše je prepoznati je li za neke registrirane ishode uistinu zaslužan neki faktor u prehrani koji se istražuje.

King’s College u Londonu ima odličan potencijal za takva istraživanja jer ima najveći registar odraslih blizanaca u Velikoj Britaniji.

Studije su već ranije pokazale značaj mikrobiote

Autori u uvodu u rad pišu da su studije već ranije pokazale da poticanje promjena u crijevnoj mikrobioti može promijeniti i fiziologiju mišića i kognitivno ponašanje. „Crijevna mikrobiota može igrati ulogu u anaboličkoj otpornosti starijih mišića i u kogniciji“, ističu.

„Uzbuđeni smo vidjeti ove promjene u samo 12 tjedana. Ovo djeluje jako obećavajuće za poboljšanje zdravlja mozga i pamćenja u našoj starijoj populaciji“, rekla je Mary Ni Lochlainn, istraživačica gerijatrijske medicine na King’s Collegeu u Londonu.

„Razotkrivanje tajni osovine crijeva i mozga moglo bi ponuditi nove pristupe za duži i zdraviji život“, dodala je.

Rezultati su posebno važni u populaciji koja stari

Ovi rezultati posebno su važni zato što populacije širom svijeta postaju sve starije.

Autori u radu ističu da je posljedica tog trenda porast prevalencije raznih stanja povezanih sa starenjem te produženje vremena koje ljudi u životu provode s morbiditetima povezanim sa starenjem, što uključuje gubitak mišićne mase i kognitivni pad.

„Prevalencija demencije raste na globalnoj razini, no kako populacija stari, prepoznavanje kognitivnih promjena koje se mogu dogoditi kao dio zdravog starenja postajat će sve važnije za istraživače i kliničare koji rade sa starijim osobama“, pišu autori.

Dobre bakterije dobro djeluju na mozak

Neka ranija istraživanja na glodavcima pokazala su da dodaci bogati vlaknima, poput inulina i FOS-a, mogu pomoći tzv. dobrim bakterijama da napreduju u mikrobiti debelog crijeva. Neke od tih bakterija povezane su s poboljšanjem kognitivnih funkcija kod miševa i ljudi.

Sve više studija i sve više terapija

Gastroenterolog Božo Radić kaže da sve više istraživanja otkriva složene interakcije i poremećaje u vezi između mozga i probavnog sustava (disorders of gut-brain interactions). „Pojam ‘gut’ u engleskom jeziku obuhvaća probavni, endokrini, neurološki i imunološki sustav koji čine naša crijeva, za što u hrvatskom jeziku nemamo izravan ekvivalent“, kaže Radić.

„No svi znamo kako ljubav ide kroz želudac te da, kad smo zaljubljeni, imamo leptiriće u trbuhu, a to nije bez razloga. To je veza između naših crijeva i mozga. Ona je direktna i indirektna. Danas znamo da promjena u jednom sustavu nužno vodi promjeni u drugom te da procjena zdravlja probavnog sustava treba uključivati i procjenu mentalnog zdravlja“, tumači naš gastroenterolog.

Jedan od poznatih problema je sindrom iritabilnog crijeva

Među najpoznatijim poremećajima koji proizlaze iz ove interakcije je tzv. sindrom iritabilnog crijeva (IBS), za koji se smatra da je u oko 60% slučajeva povezan s narušenom crijevnom mikrobiotom, često uslijed crijevne infekcije izazvane konzumacijom kontaminirane hrane.

Primjeri problema koji se odnedavno uspješno liječe

Poremećaji crijevne mikrobiote povezani su s brojnim stanjima i bolestima, a medicina sve više uspješno intervenira u tom području. Radić kao posebno zanimljive izdvaja dvije terapije poduprte znanstvenim i kliničkim dokazima.

„Prvi je primjer sindrom bakterijskog prerastanja u tankom crijevu (SIBO), koji uzrokuje simptome poput nadutosti, osjećaja napuhnutog trbuha (pacijenti često opisuju kao da u trbuhu imaju loptu ili kao da su u visokoj trudnoći), proljeva, zatvora, učestalih vjetrova i podrigivanja. Određeni uvjeti dovode do prerastanja bakterija u tankom crijevu, stvarajući navedene simptome koji pacijentima mogu stvarati probleme desetljećima i značajno utjecati na kvalitetu života. Danas je moguće kvantitativno mjeriti i liječiti SIBO“, kaže Radić.

Liječenje fekalnom transplantacijom

Kao drugi primjer navodi crijevne infekcije klostridijem (bakterija Clostridioides difficile), što je česta posljedica upotrebe antibiotika i uzrokuje dugotrajne proljeve.

„U liječenju ovog problema koristi se crijevni mikrobiom zdravih osoba. Pacijentima se u tom postupku obavlja tzv. fekalna transplantacija mikrobiote. Stolica donora tj. zdrave osobe se transplantira u crijevo bolesnika tijekom kolonoskopije. Metoda je iznimno učinkovita i primjenjuje se kada standardna antibiotska terapija nije uspješna. Uspjeh je veći od 90%, što mogu potvrditi iz vlastitog iskustva. Ovi primjeri samo su dio napretka u razumijevanju crijevne mikrobiote što otvara nove mogućnosti za liječenje raznih bolesti. Sasvim je sigurno da era intervencija u mikrobiotu tek počinje“, kaže Radić koji, među ostalim, obavlja fekalne transplantacije.

Veza mozga i crijeva je potvrđena, no mnogo toga je još uvijek misterij

Dokaza o bliskoj vezi između crijeva i mozga posljednjih je godina sve više tako da neki stručnjaci danas crijeva nazivaju „drugim mozgom“. Međutim, način na koji ova dva živčana sustava surađuju za sada je još uvijek misterij.

Jedan od zanimljivih nalaza studije je da uzimanje navedenih dodataka prehrani nije imalo učinka na mišićnu masu, unatoč činjenici da su inulin i FOS važni čimbenici u održavanju mišićno-koštanog sustava.