Zemlji ponestaje metala pa Amerikanci idu u svemir. Planiraju rudariti asteroide

ASTEROIDI sadrže goleme količine plemenitih metala, a unatoč izazovima, nekoliko startupova vjeruje da bi mogli postati održiva alternativa rudarstvu na Zemlji, koje se suočava s problemima nestašice i štete za okoliš.

U utrci za pristup tim resursima sudjeluje i kalifornijska tvrtka TransAstra, koja je razvila i testirala „Capture Bag“ (Vreću za hvatanje) – vreću na napuhavanje dizajniranu za hvatanje svega, od malih stijena do gromada veličine kuće. Iz tvrtke poručuju kako bi se ista tehnologija mogla koristiti i za čišćenje svemirskog otpada, problem koji sve više zabrinjava vlade i znanstvenike, piše CNN.

Joel Sercel, zrakoplovni inženjer i osnivač TransAstre, objašnjava složenost pothvata. „Rudarstvo asteroida je vrlo rizična i izazovna stvar“, rekao je. „Da biste riješili problem rudarstva asteroida, zapravo morate riješiti četiri druga problema koje nazivamo detekcija, hvatanje, premještanje i obrada.“

Drugim riječima, potrebno je otkriti asteroid, uhvatiti ga, premjestiti na sigurno mjesto i potom obraditi kako bi se izdvojili minerali. „Imamo tehnologiju u svim tim područjima“, dodao je Sercel, ističući kako tvrtka posjeduje dvadesetak patenata i gotovo svaki mjesec registrira novi.

TransAstra je početkom listopada dovršila preliminarno testiranje svoje Vreće za hvatanje na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS). Test, koji nije uključivao stvarno hvatanje, uspješno je proveden u zračnoj komori Bishop Airlock, a tvrtka se sada, uz financiranje NASA-e i privatnih ulagača, priprema za izradu znatno veće, potpuno funkcionalne verzije.

Svemirska zlatna groznica

Sercel zna gdje tražiti asteroide pogodne za rudarenje, ciljajući posebnu populaciju nebeskih tijela čije su orbite oko Sunca vrlo slične Zemljinoj. „Vrlo sporo prolaze pored Zemlje, na udaljenosti od samo nekoliko milijardi kilometara“, objasnio je.

„Već znamo gdje se nalaze stotine tih objekata, a planiramo otići i dohvatiti prvi 2028. godine – to će, mislimo, potaknuti pravu industrijsku revoluciju u svemiru.“

Do danas je TransAstra prikupila oko 12 milijuna dolara privatnog kapitala te oko 15 milijuna dolara kroz ugovore s NASA-om i Američkim svemirskim snagama. Tvrtka je već postavila desetak teleskopa na tri lokacije – u Arizoni, Kaliforniji i Australiji – kao dio mreže za potragu za asteroidima.

U planu je i četvrta lokacija u Španjolskoj. Te teleskope nazivaju Sutter, po Sutter’s Millu u Kaliforniji. „Tamo su otkrili zlato u Kaliforniji što je dovelo do zlatne groznice“, pojasnio je Sercel. „I mislimo da će istraživanje asteroida teleskopima dovesti do zlatne groznice u svemiru.“

Revolucionarna tehnologija

Nakon što se asteroid identificira kao pogodan, TransAstra ga planira uhvatiti svojom Vrećom za hvatanje. Vreća je izrađena od izdržljivih materijala poput kevlara i aluminija. Montirana na nosač, otpušta se u blizini mete, gdje se napuhuje kako bi obuhvatila objekt.

Vreće dolaze u šest veličina, od „mikro“ koja bi stala u šalicu za kavu i mogla uhvatiti komad otpada veličine lubenice, do „super jumbo“ verzije, dovoljno velike za asteroid od 10.000 tona, veličine manje zgrade.

TransAstra trenutno razvija verziju vreće promjera 10 metara uz financijsku injekciju od 5 milijuna dolara, od čega polovicu osigurava NASA. Sercel kaže da će inženjerski dio posla biti gotov za otprilike godinu dana. Prije nego što krene u lov na asteroide, ova će velika vreća biti testirana na svemirskom otpadu, što Sercel naziva „ublaživačem rizika za punu misiju rudarstva asteroida“.

„Ta vreća bit će dovoljno velika da uhvati satelite u ‘orbitama za odlaganje’ koji bi mogli predstavljati navigacijski problem i premjesti ih na sigurnije mjesto“, rekao je Sercel. Krajnji cilj, prema njemu, nije vraćanje materijala na Zemlju, već njegova obrada u svemiru za proizvodnju svemirske opreme.

Utrka za rješenjima

Ideja o hvatanju asteroida i čišćenju svemirskog otpada privlači značajna ulaganja. Međutim, put je trnovit. Dva startupa koja su se bavila rudarstvom asteroida, Planetary Resources i Deep Space Industries, propala su prije značajnijih rezultata.

U međuvremenu, problem svemirskog otpada raste – procjenjuje se da oko Zemlje kruži oko 36.500 objekata većih od 10 centimetara. I drugi traže rješenja; Europska svemirska agencija (ESA) surađuje sa švicarskim startupom Clearspace SA na misiji koja bi 2026. trebala lansirati letjelicu s četiri robotske ruke kako bi uklonila dio stare rakete.

Sercel tvrdi da je prednost Vreće za hvatanje njezina cijena i robusnost. „Ista vreća za hvatanje može se koristiti za hvatanje objekata različitih oblika, sve dok je vreća dovoljno velika“, rekao je. Eleonora Botta, izvanredna profesorica sa Sveučilišta u Buffalu koja nije uključena u projekt, slaže se da je svestranost ključna. „Ta svestranost je vrijedna za hvatanje asteroida, a još više za upravljanje svemirskim otpadom“, izjavila je.

Njezin kolega John Crassidis pohvalio je inovativan pristup tvrtke. „Ako uspije, onda će to stvarno otvoriti vrata za rudarstvo asteroida, jer ih ima mnogo malih koje trenutno ne možemo vidjeti“, rekao je Crassidis. „Veliko je pitanje: mogu li pronaći dovoljno asteroida da to bude ekonomski isplativo? Saznat ćemo – 2028. je po mom mišljenju prilično ambiciozna, ali nadam se da će uspjeti.“