Oštećeni ruski tanker pluta blizu talijanskih otoka. „Tempirana je bomba“

Napad dronovima

Trideset članova posade, od kojih su neki zadobili opekline, napustilo je brod nakon izbijanja požara. Iz čamca za spašavanje spasila ih je i u Bengazi prevezla libijska obalna straža u suradnji s ruskim veleposlanstvom u Libiji, izjavila je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, koja je navodni napad na komercijalno plovilo nazvala „činom terorizma“.

Rusko ministarstvo prometa priopćilo je da su za napad odgovorni ukrajinski pomorski dronovi, izvijestio je Reuters. Ukrajina nije komentirala incident.

Zaharova je incident opisala kao „flagrantno kršenje međunarodnog prava“ s potencijalno teškim posljedicama. „Znakovito je da se napad dogodio u neposrednoj blizini obala jedne članice EU, a da ga do danas nijedna europska država nije osudila“, rekla je.

Tempirana bomba

Arctic Metagaz prevozi oko 900 metričkih tona dizelskog goriva i više od 60.000 metričkih tona ukapljenog prirodnog plina (LNG) u još uvijek netaknutom dijelu trupa, prema talijanskim vlastima.

Vjeruje se da je dio takozvane moskovske flote u sjeni, sastavljene od starih tankera koji tajno prevoze rusku naftu diljem svijeta unatoč sankcijama koje su uvele Sjedinjene Države i Europa nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Iako se incident dogodio u međunarodnim vodama, talijanska vlada sve je zabrinutija da bi promjenjivi vjetrovi mogli gurnuti plovilo blizu talijanskog teritorija. U nedjelju je brod plutao oko 20 nautičkih milja od sicilijanskog otoka Linosa, koji je dio arhipelaga kojem pripada i Lampedusa.

Situacija je razmatrana na posebnoj sjednici talijanske vlade na kojoj je premijerki Giorgii Meloni preporučeno da brod ne može sigurno pristati u talijanskoj luci. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova koji je prisustvovao sastanku izjavio je za CNN da su plovilo nazvali „tempiranom bombom punom plina“.

Prijetnja okolišu

Vjeruje se da na tankeru, koji je ostao bez pogona i mogućnosti upravljanja, nema nikoga. Premijerka Meloni izjavila je da je njezina vlada u „stalnom kontaktu“ s malteškim vlastima te da obje zemlje prate situaciju.

Svjetski fond za prirodu (WWF) izdao je upozorenje o potencijalnim prijetnjama okolišu, posebno ako tanker potone sa svojim „izuzetno opasnim“ teretom. „Moguće izlijevanje moglo bi uzrokovati požare, kriogene oblake smrtonosne za morski život te golemo, dugotrajno zagađenje vode i atmosfere“, navela je organizacija u priopćenju.

WWF navodi da je područje gdje brod sada pluta dom gotovo svim zaštićenim morskim vrstama koje se nalaze u Sredozemlju te da ga preplavljuju plavoperajna tuna i sabljarka. „Područje o kojem je riječ ima iznimnu ekološku vrijednost, s krhkim dubokomorskim ekosustavima i jednom od najvećih bioraznolikosti u mediteranskom bazenu“, upozorila je organizacija.

„Ekološki rizik je stoga vrlo visok i potencijalno nepovratan, s teškim posljedicama za gospodarstva Pelagijskih otoka, koja se temelje na ribarstvu i turizmu.“

Italija i Malta traže rješenje

I Italija i Malta poslale su tegljače i sredstva za suzbijanje zagađenja koja su spremna intervenirati ako bude potrebno. Konačna odgovornost za spašavanje leži na ruskom vlasniku broda, tvrtki LLC SMP Techmanagement, no ni talijanske ni malteške vlasti nisu potvrdile da su s njom stupile u kontakt.

Malteške vlasti angažirale su specijalizirani tim za pomorsko spašavanje kako bi se utvrdilo može li se tanker sigurno otegliti u luku ili bi ga trebalo potopiti na moru, piše list Malta Today. Talijanska obalna straža nije potvrdila je li i ona dio plana da se tanker otegli dalje na pučinu, gdje je more dublje.

Nakon što je brod pogođen, libijska lučka uprava pogrešno je izvijestila mediteranske pomorske vlasti da je potonuo nakon „iznenadnih eksplozija praćenih velikim požarom“. Nekoliko dana kasnije, malteške vlasti uočile su brod i upozorile Italiju, nakon čega su obje zemlje izdale upozorenje svim plovilima da se drže na udaljenosti od najmanje pet nautičkih milja.