Putin je konačno priznao da je Rusija u crvenom. Okupio je moćnike i nervozno tražio objašnjenje!
Ilustracija
Igor Ivanko/Afp
NOĆI NAPADIUkrajinci dronovima napali Lukoilove pogone, na meti je ponovno bila i ključna luka
OZBILJNI POREMEĆAJIPutin je mislio da je u Iranu pogodio ‘jackpot‘, ali sve se promijenilo, problemi se samo množe
Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je zbog gospodarskih rezultata, koji su ove godine bili slabiji od očekivanih, zatražio objašnjenja od vlade i središnje banke te pozvao na hitne mjere za poticanje rasta. To je već drugi put u mjesec dana da javno upozorava na slabosti u gospodarstvu, piše Moscow Times.
Prema podacima ruskog ministarstva gospodarskog razvoja, ruski BDP je u siječnju i veljači bio 1,8% niži nego u istom razdoblju prošle godine. Institut za ekonomsko prognoziranje Ruske akademije znanosti procjenjuje pad od 1,5% u prvom tromjesečju, dok je središnja banka ranije predviđala rast od 1,6%.
Ministarstvo je dio pada objasnilo kalendarskim efektima, navodeći da je siječanj imao dva radna dana manje, a veljača jedan manje nego godinu ranije. Nakon prilagodbe, BDP je u siječnju bio stagnirajući, a u veljači zabilježen blagi rast od 0,3%.
Ukrajinci dronovima napali Lukoilove pogone, na meti je ponovno bila i ključna luka
Pad u svim sektorima
Putin je takvo objašnjenje odbacio kao nedovoljno, ističući pad u industriji, proizvodnji i građevinskom sektoru.
Građevinarstvo, jedan od ključnih sektora, zabilježilo je snažan pad – 16% u siječnju i 14% u veljači na godišnjoj razini.
Usporavanje ruske ekonomije povezuje se s padom ulaganja, slabijom poslovnom aktivnošću i smanjenim prihodima od nafte i plina, dok visoke kamatne stope i ratna ekonomija dodatno opterećuju rast.
Indikator poslovne klime središnje banke pao je s 0,2 boda u siječnju na -0,1 u veljači, pri čemu nula označava granicu između rasta i pada.
Istodobno, financijski tokovi pokazuju značajan pad priljeva u većini sektora tijekom prvog tromjesečja.
Pritisak se prelijeva i na javne financije: prihodi od nafte i plina pali su 45% u odnosu na godinu ranije, dok su neenergetski prihodi porasli tek 7%, unatoč višim porezima. Državna potrošnja pritom je skočila 17%, pa je proračunski deficit dosegnuo 4,58 bilijuna rubalja (oko 60,5 milijardi dolara), već iznad godišnjeg plana.
Putin je mislio da je u Iranu pogodio ‘jackpot‘, ali sve se promijenilo, problemi se samo množe
Situacija ne obećava
Ekonomisti upozoravaju da bi slabiji rast, pad potražnje i rast troškova zaduživanja mogli dodatno pritisnuti profitabilnost i investicije.
Institut Gajdar upozorio je da bi porezni prihodi mogli biti niži od planiranih, dok Svjetska banka ističe da pad prihoda od nafte i plina ne nadoknađuju drugi izvori. Kratkoročni skok cijena nafte, povezan s ratnim napetostima u Iranu, ocjenjuje se kao privremen.
Makroekonomski centar CMAKP blizak Kremlju povisio je procjenu cijene Urals nafte na 81,6 dolara po barelu, no smatra da bi to rast BDP-a podiglo za najviše 0,5 postotnih bodova, što znači ukupni rast ispod 1,3%.
Investicije su već prošle godine pale 2,3%, a ministarstvo gospodarstva očekuje daljnji pad i u 2026. godini. Pod pritiskom su i korporativni profiti, glavni izvor ulaganja, dok analitičari upozoravaju na slabljenje potrošnje i javnih financija.
Dodatno, rast je sve više koncentriran u obrambenom sektoru, koji odvlači resurse iz civilne proizvodnje. Dok vojna industrija raste, proizvodnja potrošačke robe stagnira ili pada.
Putinu bačeno uže za spašavanje. Taman kad je Moskva postala poprište dotad nezamislivih tračeva
Većina prognoza za ovu godinu predviđa skroman rast od oko 1%. Svjetska banka procjenjuje 0,8%, MMF 1,1%, a središnja banka oko 1%.
Analitičari upozoravaju da bi kraj rata u Ukrajini mogao pomoći gospodarstvu, ali ne bi riješio strukturne probleme poput odlaska radne snage, slabog povjerenja u institucije i prelaska na vojno vođenu ekonomiju, zaključuje Moscow Times.
