Mladi u Americi traže studije koji su „otporni“ na AI. Nitko ne zna koji su to

Odabrala je poslovnu analitiku, vjerujući da će steći specifične vještine koje će se isticati u životopisu i osigurati joj dobar posao nakon diplome.

Međutim, uspon umjetne inteligencije poremetio je njezine kalkulacije. Osnovne vještine koje je učila, poput statističke analize i programiranja, danas se mogu lako automatizirati, piše AP.

„Svi strahuju da će umjetna inteligencija preuzeti početničke poslove“, kaže 20-godišnja studentica sa Sveučilišta Miami u Ohiju, koja je zbog toga prije nekoliko tjedana promijenila smjer i prebacila se na marketing.

„Nije dovoljno samo znati programirati“

Njezina je nova strategija iskoristiti studij za razvoj kritičkog razmišljanja i međuljudskih vještina – područja u kojima ljudi i dalje imaju prednost.

„Nije dovoljno samo znati programirati. Želite znati razgovarati s ljudima, graditi odnose i kritički razmišljati, jer to je ono što umjetna inteligencija na kraju ne može zamijeniti“, objašnjava Timperman, koja je analitiku zadržala kao sporedni predmet i planira se njime dublje baviti na jednogodišnjem diplomskom studiju.

Današnji studenti kažu da je odabir studija „otpornog na umjetnu inteligenciju“ poput gađanja pokretne mete, jer se pripremaju za tržište rada koje bi se do njihove diplome moglo drastično promijeniti. Posljedično, mnogi preispituju svoje karijerne putove.

Oko 70 posto studenata umjetnu inteligenciju doživljava kao prijetnju svojim izgledima za zapošljavanje, prema anketi Instituta za politiku Sveučilišta Harvard iz prošle godine. Ujedno, nedavno istraživanje Gallupa pokazuje da su američki radnici sve zabrinutiji da će ih zamijeniti nove tehnologije.

Potraga za studijima koji jačaju „ljudske“ vještine

Neizvjesnost je najizraženija među studentima tehničkih i stručnih smjerova. Oni osjećaju potrebu za razvojem stručnosti u području umjetne inteligencije, ali se istodobno boje da će ih upravo ona zamijeniti.

Nedavna anketa Sveučilišta Quinnipiac pokazala je da velika većina Amerikanaca smatra „vrlo“ ili „donekle“ važnim da se studente podučava korištenju umjetne inteligencije. Istovremeno, istraživanje Gallup Workforcea pokazuje da se AI sve više primjenjuje u tehnološkim područjima. S druge strane, studenti zdravstvenih i prirodnih znanosti mogli bi biti manje pogođeni promjenama koje donosi AI, utvrdio je Gallup.

„Stalno viđamo da studenti mijenjaju smjer studija. To nije ništa novo. No, obično se to događa iz niza različitih razloga“, rekla je Courtney Brown, potpredsjednica neprofitne obrazovne organizacije Lumina. „Činjenica da ih sada toliko mnogo navodi umjetnu inteligenciju kao razlog – to je zapanjujuće.“

Raste skepticizam i zabrinutost među generacijom Z oko umjetne inteligencije

Nedavna Gallupova anketa provedena među mladima i odraslima generacije Z, u dobi od 14 do 29 godina, otkrila je rastući skepticizam i zabrinutost zbog umjetne inteligencije. Iako polovica odraslih pripadnika te generacije koristi AI barem jednom tjedno, a tinejdžeri i češće, mnogi su svjesni nedostataka tehnologije.

Brine ih utjecaj umjetne inteligencije na njihove kognitivne sposobnosti i izglede za posao. Otprilike polovica – 48 % – zaposlenih iz generacije Z smatra da rizici umjetne inteligencije na radnom mjestu nadmašuju moguće koristi.

Dio izazova za studente leži u tome što ni stručnjaci kojima bi se inače obratili za savjet, poput savjetnika, profesora i roditelja, nemaju odgovore. „Studenti se moraju snalaziti sami, bez ikakvih smjernica“, kaže Brown.

Ta se neizvjesnost osjetila i prošlog mjeseca na Sveučilištu Stanford, gdje su se čelnici nekoliko istaknutih sveučilišta okupili na panelu o budućnosti visokog obrazovanja. Među glavnim temama bila je revolucija umjetne inteligencije koja mijenja način na koji studenti uče i prisiljava profesore da preispitaju pedagogiju.

„Moramo vrlo ozbiljno razmisliti o tome što studenti trebaju naučiti kako bi bili uspješni na tržištu rada za 10, 20 ili 30 godina“, rekla je predsjednica Sveučilišta Brown, Christina Paxson.

„A nitko od nas to ne zna. Ne znamo odgovor na to pitanje. Mislim da se radi o komunikaciji i kritičkom razmišljanju. Osnove humanističkog obrazovanja vjerojatno su u ovom trenutku važnije od učenja programiranja u Javi.“

Tjeskoba i među studentima računarstva

Ben Aybar, 22-godišnjak koji je prošlog proljeća diplomirao računarstvo na Sveučilištu u Chicagu, prijavio se na pedesetak poslova, uglavnom u području softverskog inženjerstva, no nije dobio nijedan poziv na razgovor. Upisao je diplomski studij računarstva, a u međuvremenu je pronašao honorarni posao savjetnika za umjetnu inteligenciju.

„Ljudi koji se znaju služiti umjetnom inteligencijom bit će vrlo cijenjeni“, rekao je Aybar, koji primjećuje pojavu novih poslova koji zahtijevaju vještine povezane s AI-jem, posebno za one koji mogu objasniti složene koncepte laicima. „Sposobnost razgovora s ljudima i interakcije na ljudskoj razini, mislim da je vrjednija no ikad.“

Na Sveučilištu u Virginiji, studentica znanosti o podacima Ava Lawless pita se je li njezin studij isplativ, ali ne uspijeva dobiti konkretne odgovore. Neki savjetnici smatraju da će podatkovni znanstvenici biti sigurni jer upravo oni grade AI modele, no ona stalno nailazi na tmurne izvještaje o stanju na tržištu rada koji govore suprotno.

„Zbog toga se osjećam pomalo beznadno oko budućnosti“, rekla je Lawless. „Što ako do trenutka kad diplomiram za ovo više uopće ne bude tržišta?“ Razmišlja o prelasku na studij umjetnosti, koji joj je sporedni smjer. „Došla sam do točke u kojoj razmišljam, ako se ne mogu zaposliti kao podatkovna znanstvenica, možda bih se trebala baviti umjetnošću. Jer ako ću već biti nezaposlena, onda bih barem trebala raditi nešto što volim.“