Ukrajina dronovima udara duboko u Rusiju. „Rat je stigao i u vaše domove“

Ova kampanja, koja je početkom 2024. započela sa svega nekoliko desetaka letjelica mjesečno, prerasla je u golemu operaciju u kojoj snage predsjednika Volodimira Zelenskog svake noći lansiraju prosječno 200 do 300 dronova.

„Rat je stigao i u ruske domove“

„Oni su nam sada najvažniji adut u ovom ratu“, rekao je ukrajinski zapovjednik s pozivnim znakom Vektor dok je tapko po krilu jednog od dronova. On vodi postrojbu specijaliziranu za takozvane duboke udare – napade koji se izvode daleko iza ruskih linija.

Novinarskom timu mreže Axel Springer Global Reporters Network, čiji je dio i Politico, ranije ovog mjeseca odobreno je da promatra jednu noć priprema za misiju uz stroga sigurnosna ograničenja.

Obavještajni dužnosnici objasnili su da se napadi oslanjaju na kombinaciju kamikaza-dronova, dronova-mamaca za zbunjivanje protuzračne obrane i dronova nalik projektilima. Njihovi primarni ciljevi su vojni objekti i naftna postrojenja ključna za ruske ratne napore.

„Na početku su Rusi vjerovali da provode specijalnu vojnu operaciju. Sada shvaćaju da je ovo rat“, rekao je zapovjednik Vektor. Poruka Rusiji, dodaje, glasi: „‘Ovaj je rat sada stigao i u vaše domove.’ Nadamo se da će ta poruka pomoći Rusiji da okonča ovaj rat.“

Zelenski računa da će kampanja dronovima preokrenuti rat u korist Ukrajine. U četvrtak je Ukrajina izvela svoj dosad najveći napad duboko u Rusiji, ciljajući rafineriju nafte u blizini Moskve. Eksplozije su uzrokovale oblake crnog dima iznad predgrađa glavnog grada, a letovi na četiri zračne luke bili su obustavljeni satima.

Ukrajinski predsjednik posljednjih tjedana drsko opisuje napade kao „sankcije dugog dometa“.

Gospodarske posljedice u Rusiji

Ukrajinska kampanja dronovima već stvara mjerljive gospodarske posljedice. Tijekom summita u Sankt Peterburgu, potpredsjednik vlade Aleksandar Novak prvi je put javno priznao da je ruska proizvodnja nafte pala od početka godine. Usporavanje je pripisao „neplaniranim radovima na održavanju“ u rafinerijama, što je birokratski eufemizam za postrojenja oštećena ukrajinskim napadima.

Nekoliko velikih rafinerija u središnjoj Rusiji bilo je prisiljeno smanjiti proizvodnju ili je potpuno obustaviti.

Ben Hodges, bivši zapovjednik američke vojske u Europi, tvrdi da je najveća snaga Rusije kroz stoljeća – njezina prostranost – sada postala njezina slabost. „Sada je, zahvaljujući onome što je Ukrajina postigla u pogledu preciznih udara dugog dometa, ono što je nekad bila snaga Rusije postalo njezina velika slabost“, kaže.

„Ne mogu zaštititi sve. Svaka rafinerija, svako brodogradilište, svaka tvornica – sve je sada dohvatljivo, uključujući ciljeve u Sibiru.“

Vojni analitičar Franz-Stefan Gady, koji redovito posjećuje ukrajinske postrojbe, tvrdi da se Rusija zbog svoje veličine suočava sa strukturnim nedostatkom u ratu dronovima. „Asimetrija troškova okreće se protiv branitelja“, kaže Gady.

Iako rusko gospodarstvo još nije pred kolapsom, napadi na rafinerije počinju stvarati opipljive poremećaje. Podaci iz industrije sugeriraju da su udari povremeno izbacili iz pogona značajan dio ruske infrastrukture za izvoz naftnih derivata.

„Iz povijesti znamo da je rat test volje, ali i test logistike. A Ukrajinci udaraju upravo na rusku logistiku“, kaže Hodges.

Ipak, Rusiji su nedavno pogodovali geopolitički događaji. Rat između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana podigao je globalne cijene nafte, pružajući Moskvi neočekivani financijski poticaj.

Gerilsko ratovanje i napredna tehnologija

Nešto prije ponoći u skladištu, tehničari pričvršćuju posljednje vijke na dronove. Ovisno o modelu, neki sada mogu putovati i do 3200 kilometara i nositi teret veći od 225 kilograma.

„Budite uvjereni da možemo dosegnuti bilo koju lokaciju sve do Urala. A uz malo sreće, možda i dalje“, kaže zapovjednik Vektor. Cijena svakog drona procjenjuje se na oko 230.000 dolara.

Rusija se bori zaustaviti napade jer Ukrajina neprestano prilagođava svoje metode. Svake noći, pod okriljem mraka, više malih timova raspoređuje se diljem zemlje kako bi lansirali dronove s različitih lokacija. „Ako Rusi i unište neka lansirna mjesta ili nekoliko pojedinačnih dronova, mi i dalje imamo 10 ili 20 drugih. To nam je jako važno“, kaže Vektor.

Ukrajina koristi i manje dronove-mamce bez eksploziva kako bi zbunila rusku protuzračnu obranu, kao i takozvane raketne dronove. Jedan od njih, model na mlazni pogon, zovu Peklo.

„Iznimno je precizan i iznimno brz… Zahvaljujući posebnom navigacijskom sustavu i posebno razvijenoj anteni, može s velikom preciznošću pogoditi i vrlo male ciljeve“, objašnjava tehničar s pozivnim znakom Logist.

Operacija vođena umjetnom inteligencijom

Koliko je kampanja postala vođena podacima, vidljivo je u sporednoj prostoriji skladišta. Tamo piloti planiraju rute za dronove. Njihovi ekrani prikazuju stalan protok informacija u stvarnom vremenu: vremenske uvjete, ruske položaje i podatke o letu. „Za svaki dan i svaki sat znamo kako pomiču svoje sustave protuzračne obrane i sredstva za elektroničko ratovanje. Svake noći koristimo različite rute leta. Nikada ih ne ponavljamo“, kaže Vektor.

U središtu operacije nalazi se softverska platforma potpomognuta umjetnom inteligencijom nazvana Prisma, koja integrira podatke s bojišta u stalno ažuriranu sliku. „Možemo uspoređivati rute i operacije iz različitih godina. Znamo koji koridori najbolje funkcioniraju“, kaže zapovjednik.

Na pitanje kada je posljednji put osobno planirao napad na Moskvu, odgovara da o tome ne može javno govoriti. Prvi put te noći, prasnuo je u smijeh.