EU: Rusija je glavna prijetnja, Srbija ključno središte dezinformacija

Parlament podržava osnivanje Europskog centra za demokratsku otpornost, koji bi trebao djelovati kao neovisno tijelo za borbu protiv dezinformacija i stranog upletanja te koordinirati aktivnosti država članica. Sve članice EU-a trebale bi sudjelovati u njegovu radu, a nadzor bi imao Europski parlament.
Rusija označena kao glavna prijetnja
U izvješću se Rusiju opisuje kao glavnu prijetnju demokratskom integritetu Europe. Navode se kibernetički napadi, sabotaže, podmetanje požara, špijunaža i ometanje signala, a spominju se i aktivnosti Bjelarusa, Kine, Irana i Sjeverne Koreje.
Zastupnici traže proširenje sankcija na osobe koje šire dezinformacije i pomažu zaobilaženju postojećih mjera protiv Rusije. Osudili su i ruske politički motivirane crne liste na kojima se nalaze europski dužnosnici, novinari i eurozastupnici.
Srbija opisana kao ključno središte dezinformacija
Izvješće posebno izdvaja Srbiju, za koju se navodi da je postala „ključno središte dezinformacija i posrednik za ruske i, u manjoj mjeri, kineske operacije utjecaja“. Pozivajući se na moldavske sudske odluke, navodi se da su Srbija i Republika Srpska bile domaćini kampa povezanog s Rusijom u kojem su se regrutirali i obučavali agitatori za izazivanje nereda tijekom moldavskih izbora i referenduma.
U izvješću se navodi i da je srbijanska kibernetička infrastruktura korištena za napade na dužnosnike i diplomate EU-a i NATO-a.
Dodaje se da je Srbija postala sigurno utočište za ruske špijune i oligarhe te da su pojedini državljani Srbije povezani s Rusijom uhićeni zbog djela motiviranih mržnjom u Francuskoj i Njemačkoj. Eurozastupnici traže i smanjenje ovisnosti EU-a o stranim tehnologijama i komponentama u ključnim sektorima, posebno američkim tehnologijama i kineskim dijelovima.
Među prijedlozima je i šira primjena načela kupujmo europsko pri ulaganjima u kritičnu infrastrukturu te veće oslanjanje na pouzdane partnere kod nabave ključnih sirovina. Traže i veću odgovornost digitalnih platformi u borbi protiv botova, lažnih oglasa i pokušaja utjecaja na izbore.
Izborna infrastruktura kao kritična infrastruktura
Parlament predlaže da se izborna infrastruktura proglasi kritičnom kako bi se bolje zaštitila od vanjskog utjecaja. Predlaže se i uvođenje načela „saznaj tko je tvoj donator“ za političke donacije u kriptovalutama, strože mjere protiv lažnih sadržaja i bolja zaštita kandidata na izborima.
Zastupnici su pozvali i na dugoročno financiranje slobodnih medija i istraživačkog novinarstva, jačanje medijske i AI pismenosti te bolju zaštitu od nezakonitog špijunskog softvera. Među prijedlozima su redovite vježbe pripravnosti, izrada europske aplikacije za rano upozoravanje te obilježavanje Europskog dana pripravnosti 24. veljače, na obljetnicu početka ruske invazije na Ukrajinu.
Izvjestitelj Tomas Tobe poručio je da svrha izvješća nije regulirati političko mišljenje. „Ruski botovi ne predstavljaju slobodu govora. Vanjsko uplitanje nije sloboda govora. A manipuliranje našim izborima nikako nije sloboda govora“, rekao je.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.



