Pogledajte kako podatkovni centri mijenjaju američki krajolik

U SAD-u trenutačno radi gotovo 100 velikih podatkovnih centara čija potrošnja u vršnom opterećenju prelazi 100 megavata, što je dovoljno za opskrbu oko 80.000 kućanstava. Još 120 takvih centara je u izgradnji, a planirano ih je dodatnih 460.

Trećina izgrađena na poljoprivrednom zemljištu

Washington Post analizirao je način korištenja zemljišta na lokacijama 93 velika podatkovna centra prije njihove izgradnje. Oko 40 posto izgrađeno je na zemljištu koje je već bilo razvijeno, dok je 33 posto zauzelo poljoprivredno zemljište.

Još 12 posto izgrađeno je na šumskom zemljištu, 11 posto na područjima obraslim grmljem, a ostatak na drugim vrstama površina.

Dosadašnji podatkovni centri uglavnom su građeni u bogatijim urbanim područjima, gdje postoje pouzdana elektroenergetska mreža i brze internetske veze. Novi centri za umjetnu inteligenciju troše znatno više električne energije pa se sve češće sele u ruralna područja, gdje je zemljište jeftinije, ali su optičke mreže i dalje dostupne.

Jedan od najvećih primjera je Colossus 2 kod Memphisa, podatkovni centar tvrtke xAI Elona Muska. Prije pet godina na tom se području nalazila šuma, a danas ondje radi jedan od najvećih podatkovnih centara u SAD-u.

Musk gradi vlastite izvore energije

Postrojenje je izgrađeno uz postojeću plinsku elektranu, a koristi i velike baterijske sustave. Tvrtka je kupila dodatno zemljište u susjednom Mississippiju, gdje gradi vlastite izvore električne energije izvan javne mreže.

Dok radovi traju, Colossus 2 koristi privremene plinske turbine. Stanovnici u blizini starijeg Muskova centra Colossus prosvjedovali su zbog emisija iz generatora. Podatkovni centri pritom postaju sve veći. Nekada se radilo uglavnom o jednoj zgradi u urbanom području, dok se danas grade kampusi s više golemih objekata.

Meta u ruralnoj Louisiani gradi kompleks Hyperion, koji će zauzimati veću površinu od njujorškog Central Parka. Ipak, prema podacima tvrtke Cleanview, ako svi najavljeni projekti budu izgrađeni prema planu, Hyperion bi do 2030. bio tek peti najveći podatkovni centar u SAD-u prema ukupnoj površini.

Nagla ekspanzija pokazuje koliko fizičke infrastrukture zahtijeva razvoj umjetne inteligencije. Uz računalne čipove, podatkovni centri trebaju goleme količine električne energije, zemljišta, priključaka na mrežu i vlastite energetske sustave.