AI div otvorio biološki laboratorij

Postojanje laboratorija je potvrdio Eric Kauderer-Abrams, voditelj Anthropicova odjela za znanosti o životu. Kompanija smatra da računalne simulacije nisu dovoljne te da se rezultati dobiveni uz pomoć umjetne inteligencije na kraju moraju provjeravati u stvarnim laboratorijskim uvjetima.

Claude bi mogao upravljati laboratorijskim robotima

„Vjerujemo da je u biologiji konačni test još uvijek, i još će neko vrijeme biti, pravi laboratorijski rad“, rekao je Kauderer-Abrams. Dodao je da Anthropic dio eksperimenata provodi u vlastitim prostorima, a dio u suradnji s vanjskim partnerima.

Glasnogovornik kompanije naknadno je naglasio da njihov laboratorij nije posebno namijenjen otkrivanju novih lijekova, ali nije detaljnije objasnio kakvi se eksperimenti u njemu provode.

Anthropic želi istražiti koliko njegov AI sustav Claude može upravljati robotskom laboratorijskom opremom i provoditi znanstvene eksperimente uz ograničenu ljudsku intervenciju. Kompanija pritom tvrdi da ljudski nadzor smatra nužnim zbog sigurnosti.

„Tek smo na samom početku korištenja umjetne inteligencije za automatizaciju izvođenja laboratorijskog rada“, rekao je Kauderer-Abrams. Prema njegovim riječima, takva bi tehnologija mogla znatno ubrzati niz procesa u biologiji i razvoju lijekova.

Žele ubrzati razvoj lijekova deset puta

Biologija i medicina postaju jedno od najvažnijih područja Anthropicovih ulaganja. Kompanija želi koristiti AI za istraživanje bolesti kojima se farmaceutska industrija slabije bavi, osobito kada tradicionalni razvoj lijekova nije komercijalno privlačan.

Anthropic je još u lipnju najavio da namjerava pokretati vlastite programe pretkliničkog istraživanja. Pokrenuo je i softver Claude Science, a u upravni odbor kompanije ušao je izvršni direktor Novartisa Vas Narasimhan. Anthropic je također preuzeo startup Coefficient Bio, koji bi mu trebao pomoći u razvoju alata za stvaranje novih lijekova.

Kompanija istodobno povećava broj zaposlenih i laboratorijske kapacitete. U oglasima za posao tražila je stručnjake za laboratorijsku nabavu i operacije te stručnjake za karakterizaciju proteina i nukleinskih kiselina. U jednom oglasu navodi se da je cilj ubrzati napredak u znanostima o životu za red veličine, odnosno približno deset puta.

Kauderer-Abrams kaže da znanosti o životu već predstavljaju jedno od najvećih područja Anthropicovih ulaganja prema broju zaposlenih i resursima.

Velike ambicije, ali i strah od rizika AI-ja

Jedan od glavnih ciljeva jest primjena AI-ja na bolesti i biološke mete koje su se dosad smatrale preteškima za razvoj lijekova. Umjetna inteligencija mogla bi, primjerice, ubrzati razvoj složenih bispecifičnih i trispecifičnih protutijela koja istodobno djeluju na više mjesta na proteinima ili stanicama.

Nije poznato na kojim konkretnim bolestima Anthropic radi ni koliko su njegovi projekti napredovali. Čak i nakon pronalaska obećavajuće molekule razvoj lijeka može trajati godinama jer slijede ispitivanja sigurnosti i učinkovitosti na ljudima. Anthropic zasad ne planira provoditi klinička ispitivanja.

Širenje u biologiju događa se u trenutku kada sama kompanija upozorava na ozbiljne rizike napredne umjetne inteligencije. Neki Anthropicovi istraživači nedavno su upozorili da bi vrlo napredni AI mogao predstavljati egzistencijalni rizik, a kompanija je objavila i da je pronašla primjere u kojima bi se njezini sustavi mogli koristiti za pomoć pri razvoju biološkog oružja.

Sukob interesa

Izvršni direktor Dario Amodei istodobno je pozvao na usporavanje razvoja najmoćnijih AI sustava zbog mogućnosti katastrofalne štete. Anthropic stoga tvrdi da u biološkim projektima pokušava istodobno povećavati sposobnosti modela i ograničavati mogućnosti njihove zloupotrebe.

„U našem radu u znanostima o životu uvijek balansiramo između tih stvari – poboljšavamo modele na načine za koje vjerujemo da će ubrzati razvoj lijekova, ali pažljivo razmišljamo o tome kako ih primjenjujemo kako bismo ograničili rizik“, rekao je Kauderer-Abrams.

Anthropic svoje AI alate već nudi velikim farmaceutskim kompanijama poput Rocheova Genentecha, Bristol Myers Squibba i Novo Nordiska. Upravo zbog mogućeg sukoba interesa kompanija tvrdi da ne želi konkurirati farmaceutskim i biotehnološkim tvrtkama koje lijekove dovode na tržište, nego se zasad namjerava usredotočiti na područja koja industrija ne pokriva.