Kineski AI balon je puknuo. To je najava onog što čeka Zapad?

U manje od četiri mjeseca izbrisano 480 milijardi dolara

U manje od četiri mjeseca burzovni indeks STAR50, koji okuplja vodeće kineske proizvođače čipova i AI kompanije, strmoglavio se za čak 40 posto. S burze je praktički preko noći izbrisano nevjerojatnih 480 milijardi dolara tržišne vrijednosti, a širi indeks najvrjednijih kineskih kompanija pao je oko 20 posto u odnosu na lipanjske vrhunce.

„Tržište dionica pretvorilo se u divlju špekulaciju“, rekao je za Reuters Dong Baozhen, menadžer investicijskog fonda iz Pekinga. „A sada gledamo kako taj balon puca.“

Građani dali ušteđevinu za AI dionice pa ostali bez novca

Ovaj nagli pad posebno je bolan jer su dionice povezane s umjetnom inteligencijom činile čak 42 posto ukupne vrijednosti kineskog tržišta, dok je na njih otpadalo više od polovice cjelokupnog burzovnog prometa. Za razliku od zapadnih tržišta gdje dominiraju veliki mirovinski i investicijski fondovi, u Kini ogroman dio čine mali, obični građani koji su povjerovali u obećanja o tehnološkom bumu i uložili vlastitu ušteđevinu.

Jedan od najsvježijih primjera je proizvođač robota Unitree. Interes građana za kupnju njihovih dionica na burzovnom debiju u kolovozu bio je nevjerojatnih 8000 puta veći od ponude. Danas, svega nekoliko mjeseci kasnije, vrijednost tih istih dionica prepolovila se.

Slično prolaze i proizvođači čipova. Dionice tvrtke CXMT izgubile su više od četvrtine vrijednosti u samo mjesec dana, dok su dionice tvrtki MetaX i Moore Threads, koje su prošle godine nakon izlaska na burzu skočile i do 700 posto, od srpnja izgubile polovicu vrijednosti. Proizvođači optičkih dijelova za podatkovne centre, poput Zhongji Innolighta, potonuli su za čak 60 posto.

Američke sankcije i zabrane dotukle kineske tvrtke

Za razliku od američkog tehnološkog indeksa Nasdaq, koji je s nedavnog povijesnog rekorda skliznuo za tek šest posto, kineske kompanije suočile su se sa specifičnim problemima. Američke vlasti sve žešće zatvaraju vrata kineskom hardveru i pripremaju zabrane korištenja njihovih dijelova u zapadnim podatkovnim centrima, čime su kineskim igračima preko noći odsjekli pristup najbogatijim kupcima.

„Pretjerano isticanje tehnologije dovelo je do teških poremećaja na tržištu“, objašnjava Leo Wang, partner u pekinškom fondu Qianchuang Capital. „Stvorio se golem balon u jednom sektoru, dok je novac potpuno isisan iz svih ostalih grana gospodarstva.“

Mali poduzetnik Chen Wensheng s juga Kine ispričao je kako je ušao u kupnju dionica uvjeren da iza svega stoji država sa svojim fondovima. Danas on i njegovi prijatelji samo zbrajaju gubitke i prebacuju preostali novac u sigurne obveznice i zlato, razočarani što je projekt pod pokroviteljstvom Pekinga završio potpunim slomom.

To je samo najava onog što čeka i Zapad?

Ipak, mnogi ekonomski stručnjaci upozoravaju da kineski slom nije izoliran slučaj, nego jasan signal onoga što čeka i zapadne burze. Naime, temeljni problem potpuno je isti na obje strane svijeta: kompanije ulažu golem novac u opremu i servere, a stvarna potražnja i zarada od AI proizvoda još uvijek ne postoje.

Razmjeri rastrošnosti bez pokrića vidljivi su i u Americi. Jedan od vodećih svjetskih AI laboratorija, Anthropic, nedavno je u dokumentima za izlazak na burzu priznao gubitak od čak 80 milijardi dolara, uz plan da u idućih deset godina na podatkovne centre potroši još bilijun dolara. Takve astronomske brojke sve teže skrivaju činjenicu da ni najveći igrači na tržištu uopće ne znaju kako taj posao učiniti profitabilnim.

„Svi proizvođači čipova i dobavljači opreme za umjetnu inteligenciju na kraju će završiti u cjenovnom ratu i rezanju marži“, zaključuje kineski upravitelj fonda Wang Zhuo. „Tu nema nikakve iznimke. Svaki balon na burzi na kraju mora puknuti.“