NATO je mrtav

Predsjednik SAD-a: Članice NATO-a su KUKAVICE, mi ćemo to ZAPAMTITI

Povod svemu je američko-izraelski rat u Iranu, odnosno Trumpov poziv da se druge zemlje uključe u osiguravanje plovidbe kroz Hormuški tjesnac.  Trump je poručio da bez SAD-a, NATO nema stvarnu snagu.

„Bez SAD-a, NATO je tigar od papira! Nisu htjeli sudjelovati u borbi kako bi zaustavili Iran s nuklearnim oružjem. Sad kad je ta borba vojno dobivena, uz vrlo mali rizik za njih, žale se na visoke cijene nafte koje su prisiljeni plaćati, ali ne žele pomoći otvoriti Hormuški tjesnac“, napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Dodao je da je otvaranje Hormuškog tjesnaca „jednostavan vojni manevar“ te optužio saveznike za kukavičluk. „KUKAVICE, i mi ćemo to ZAPAMTITI“, poručio je.

Posebno su alarmantne njegove nedavne izjave u kojima je doveo u pitanje američku potporu saveznicima u NATO-u, ustvrdivši da Savez nije pomogao Washingtonu u ratu protiv Irana.

„Uvijek bismo bili tu za njih, no sada, na temelju njihovih postupaka, mislim da ne moramo, je li tako?“, kazao je Trump.

Trump godinama govori protiv NATO-a

Trump godinama govori protiv NATO-a. Pola godine prije nego što je postao predsjednik SAD-a, rekao je kako bi ohrabrio Rusiju da napadne svaku članicu NATO-a koja ne izvršava svoje obveze u sklopu vojnog saveza.

U prvom mandatu Trump je mnogo puta prijetio povlačenjem iz NATO-a, uključujući i na summitu tog saveza 2018. godine. Tada je kritizirao druge nacije jer nisu potrošile ciljanih 2 posto svog BDP-a na obranu. U međuvremenu je dogovoreno povećanje obrambenih izdataka na 5 posto BDP-a do 2035., no ni to, kako vidimo, nije bitno utjecalo na Trumpovu percepciju NATO-a.

Članak 5 aktiviran samo jednom, i to u obranu SAD-a

Cijeli smisao NATO-a počiva na članku 5, odredbi prema kojoj se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Riječ je o političkom i vojnom jamstvu koje je desetljećima služilo kao temelj odvraćanja i razlog postojanja tog obrambenog saveza.

U više od 70 godina postojanja, članak 5 aktiviran je samo jednom, nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. na SAD. Upravo tada su europski saveznici prvi i jedini put kolektivno stali u obranu SAD-a.

Može li se sa sigurnošću tvrditi da bi Washington danas učinio isto za svoje saveznike? Za sada je to još uvijek retoričko pitanje, no sama činjenica da odgovor nije jednoznačan dovoljno govori o dubini krize unutar saveza. Takva razina neizvjesnosti sugerira da je NATO, barem u obliku u kakvom je postojao desetljećima, praktički mrtav.

Kovačević: SAD ne bi bezuvjetno branio napadnutu članicu

Vanjskopolitičkog analitičara Božu Kovačevića pitali smo može li se i dalje računati na to da bi SAD bezuvjetno branio bilo koju članicu NATO-a.

„Sasvim sigurno ne bezuvjetno. SAD bi procijenio je li takva odluka u skladu s njegovim nacionalnim interesima. Ta rasprava nije nova, intenzivirala se još prije petnaestak godina, paralelno sa širenjem NATO-a, kada se počelo ozbiljno postavljati pitanje što u praksi znači članak 5.

Dio političkih i sigurnosnih elita već dugo upozorava na scenarij u kojem bi neka manja članica mogla ući u sukob s Rusijom i time aktivirati obveze saveza, čime bi Sjedinjene Države bile dovedene pred odluku o vojnom angažmanu koji možda nije u njihovu interesu.

To se u konačnici svodi na to da saveznici moraju usklađivati svoju politiku s Washingtonom u zamjenu za sigurnosna jamstva. Ako su njihovi postupci u skladu s američkim interesima, mogu računati na potporu. Ako nisu, ta potpora više nije zajamčena. Jasno je da SAD neće braniti nijednu članicu bez prethodne procjene da je takav angažman u njihovu interesu“, rekao je.

„Ovo je rasipanje“

Kovačević kaže da je Trump u potpunosti ogolio američko razumijevanje saveza.

„Prema Trumpovoj logici, NATO nije pravi savez, nego instrument koji bi trebao služiti primarno američkim interesima, a ne funkcionirati u skladu s vlastitom poveljom i načelom konsenzusa. Iako je NATO nominalno obrambeni savez, Trump ga poziva da sudjeluje u napadu na Iran, dakle na suverenu državu.

Europske zemlje pritom uglavnom poručuju da to nije njihov rat, ali rijetko jasno ističu ono ključno, da bi takva akcija bila suprotna temeljnim načelima NATO-a. Svjedočimo potpunom rasipanju i potvrdi Trumpovog stajališta da NATO čine zemlje koje su vazali Amerike“, objasnio je Kovačević.

Može li Trump izaći iz NATO-a?

SAD predvodi NATO od njegova osnutka 1949. godine, i teško je zamisliti kako bi organizacija mogla funkcionirati u odsutnosti Washingtona. Bez SAD-a, NATO bi, upozorava Max Bergmann iz CSIS-a, bio prazna ljuštura. Takav potez potez svakako bi se suočio s ozbiljnim institucionalnim preprekama.

The Atlantic piše da bi se SAD-u  bilo teško povući iz NATO-a, s obzirom na to da u tim pitanjima ključnu ulogu ima Senat. Niz sudskih odluka u posljednjih 50 godina dao je izvršnoj vlasti više prostora za povlačenje iz međunarodnih ugovora, no takav potez i dalje nije jednoznačno definiran.

NATO-ova povelja omogućuje državi da se povuče uz jednogodišnju obavijest. Istodobno, Zakon o nacionalnoj obrambenoj autorizaciji iz 2024., koji je potpisao predsjednik Joe Biden, zabranjuje predsjedniku da povuče SAD iz NATO-a bez dvotrećinske većine u Senatu ili akta Kongresa.

Europa ostaje sama

Nova američka Nacionalna obrambena strategija za 2026. godinu potvrđuje zaokret u sigurnosnim prioritetima Washingtona. Prema tom dokumentu, fokus američke obrane sve se jasnije preusmjerava na zaštitu vlastitog teritorija, zapadne hemisfere i indo-pacifičke regije, dok se Europa sve otvorenije tretira kao područje od sekundarnog značaja.

Treba reći i da je u listopadu američka vojska objavila da će oko 3000 vojnika iz 101. zračnodesantne divizije završiti misiju u Rumunjskoj, pisao je Reuters. Zapovjedništvo američke vojske pokušalo je uvjeriti saveznike da se ne radi o početku povlačenja, no mnogi dužnosnici i vojni analitičari to su protumačili kao znak dubljeg slabljenja američke prisutnosti

Trump navodno razmatra i povlačenje američkih trupa iz Njemačke, prenijelo je ovih dana više medija.

Još od siječnja i Trumpovih izjava o Grenlandu, brojni svjetski mediji sve otvorenije dovode u pitanje stabilnost i budućnost NATO-a. Tada je i Europska komisija poručila da bi američko zauzimanje Grenlanda značilo kraj NATO-a.

Europa mora jačati obranu

„Trenutačno ne postoji povod za aktiviranje članka 5 NATO saveza jer nijedna država članica nije napadnuta. U tom smislu, ako se držimo same povelje, nema potrebe za njegovom primjenom. Ali u kontekstu Trumpove politike izgledno je da će odnose unutar saveza trebati redefinirati.

Europa bi se pritom mogla suočiti s imperativom jačanja vlastite strateške autonomije, odnosno stvaranjem svojevrsnog ‘drugog stupa’ unutar NATO-a, u kojem bi samostalnije donosila odluke o sigurnosnoj i obrambenoj suradnji sa SAD-om“, kaže još Kovačević.

Istina jest da se Europa desetljećima oslanjala na američku vojnu zaštitu kao na neupitno jamstvo stabilnosti. Prije otprilike 15 godina Robert Gates, ministar obrane u Obaminoj administraciji, izrazio je američku nestrpljivost zbog europskog samozadovoljstva oko međunarodne sigurnosti.

„Ako se trenutni trendovi pada europskih obrambenih sposobnosti ne zaustave i ne preokrenu, budući američki politički čelnici, oni za koje Hladni rat nije bio formativno iskustvo kao što je bio za mene, možda neće smatrati povrat američkog ulaganja u NATO vrijednim cijene“, upozorio je Gates.

Europa nema puno izbora

Sad je Europa, što uključuje i zemlje poput Hrvatske, počela ozbiljnije pristupati jačanju vlastite obrane. Foreign Affairs upozorava da, kako Europa ostaje sve više prepuštena sama sebi, ponovno postaje ranjiva na rusku agresiju. Ako Moskva, nakon Ukrajine, obnovi svoj ratni stroj, postoji realna mogućnost da svoju pozornost usmjeri dalje prema zapadu.

U proteklih pet godina Europa je postala vodeći svjetski uvoznik oružja, uz istodobno značajno povećanje obrambenih proračuna u većini zemalja.

Paralelno s tim, Europska unija najavila je plan ReArm Europe, vrijedan 800 milijardi eura, za povećanje potrošnje za obranu tijekom narednih godina i pružanje hitne potpore Ukrajini.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je širenje nuklearnog arsenala i ponudio europskim državama novu obrambenu suradnju kroz svojevrsni “nuklearni kišobran”, neovisan o SAD-u koji su već prihvatile Njemačka, Danska i Švedska. Nema sumnje da se radi o velikoj promjeni u sigurnosnoj i obrambenoj politici.

Ako je NATO mrtav, odnosno ako se na njegovu najjaču članicu više ne može pouzdano računati, Europa nema puno izbora nego ubrzano jačati vlastite obrambene kapacitete.