Naša planeta se u poslednjih 140 godina zagrejala za oko 1 stepen, što izaziva brojne promene u klimi.
Ovo je tema o kojoj je važno informisati se, zato smo vam u okviru ove stranice pripremili tekstove koji će vam pomoći da bolje razumete klimatske promene, kao i kako se kao društvo možemo izboriti sa ovim izazovom.
Za početak važno je razumeti kako ljudske aktivnosti mogu uticati na to da se planeta zagreva, a za to je potrebno znati više o efektu staklene bašte i gasovima zbog kojih on postoji.
Efekat staklene bašte
Kako koncentracija ugljen-dioksida i ostalih gasova staklene bašte raste u atmosferi, tako se ovaj efekat pojačava što dovodi do zagrevanja Zemlje.
Gasovi koji izazivaju efekat staklene bašte
U atmosferi postoji više različitih gasova sa efektom staklene bašte. Ljudi svojim aktivnostima povećavaju njihovu koncentraciju.
Evo kako se koncentracija ugljen-dioksida kretala u poslednjih 800.000 godina. Ovaj neverovatan skok u poslednjih 150 godina zabeleđen je zbog sagorevanja fosilnih goriva
Klimatske promene izazivaju brojne posledice, od porasta temperature, do topljenja ledenih kapa i glečera, u narednim tekstovima možeš saznati više o posledicama.
Porast temperature
Temperatura na Zemlji ubrzano raste, a naučnici nam govore da je najbolje da zagrevanje zaustavimo na 1,5 °C
Topljenje polarnih kapa i glečera
Topljenje polarnih kapa i glečera ima potencijal da znatno poveća nivo mora i ugrozi gradove koji se nalaze uz obalu.
Porast nivoa mora
Očekuje se da će nivo mora nastaviti da reste u budućnosti i da će ugroziti gradove koji se nalaze uz obalu.
Povećanje kiselosti (acidifikacija) okeana
Ugljen-dioksid iz atmosfere se rastvara u vodi što dovodi do acidifikacije
Promena obrazaca padavina
Uz zagrevanje atmosfere remete se i uobičajeni rasporela i intenzitet padavina
Posledice klimatskih promena po biljni i životinjski svet
Uslovi na planeti se menjaju mnogo brže nego što je to prirodno i mnogim vrstama je teško da se prilagode.
Prosečna temperatura je od 1880. Godine porasla za oko 1 °C pri čemu se zagrevanje u poslednjih 20 godina ubrzalo.
Kako bi se najteže posledice izbegle sve države na svetu dogovorile su se da će raditi na smanjivanju emisija gasova sa efektom staklene bašte. Iako na tom polju postoji ogroman prostor za napredak, stvari su se promenile znatno na bolje u poslednjih 5 godina, nakon što je potpisan Pariski sporazum
Pariski sporazum
Pariski sporazum potpisale su sve države na svetu i glavni je okvir za međunarodnu saradnju u borbi protiv klimatskih promena
Kako je Kristijana Figueres optimizmom preokrenula tok klimatskih pregovora?
Kristijana Figueres je na samom početku mandata rešila da se u prvim redovima njene borbe protiv klimatskih promena nađe optimizam
O klimatskim promenama se na internetu mogu pročitati i mnogi mitovi i netačne informacije, u ovim tekstovima možeš pročitati malo više o tome.
Da li se klima menjala i ranije i koji su razlozi za to?
Klima se jeste menjala i u prošlosti, ali su promene ove brzine dosad nezabeležene.
Da li Sunce ima ulogu u klimatskim promenama?
U poslednjih 35 godina je zabeleženo blago smanjivanje aktivnosti Sunca
Razbijanje mitova o klimatskim promenama sa profesorom Đurđevićem (deo 1)
U ovom tekstu profesor Đurđević odgovara na neke od najčešćih komentara klimatskih skeptika na našim društvenim mrežama
Kolika je bila koncentracija ugljen-dioksida u prošlosti i kako je to uticalo na klimu?
Koncentracija ugljen-dioksida se menjala kroz istoriju naše planete i u velikoj meri uticala na klimatske uslove, međutim sadašnje promene su mnogo brže
Pored navedenih članaka za početno informisanje o klimatskim promenama predlažemo i naredne članke:
Šta JA mogu da uradim povodom klimatskih promena?
Svi možemo da doprinesemo rešavanju problema klimatskih promena. Jedan od načina su često pominjane promene navika, ali to nije sve što pojedinac može da uradi, u ovom tekstu bacićemo svetlost i na ostale načine na koje svako od nas može da pomogne.
Ledeno doba — zašto nastaje i koliko može da traje?
Kada kažemo ledeno doba većina nas pomisli na period pre razvitka ljudske civilizacije tokom kojeg je led prekrivao veći deo Evrope i Severne Amerike, međutim priča o ovom fenomenu
Efektat povratne sprege i tačke preokreta
Uz klimatske promene idu i propratni efekti koji mogu znatno pojačati njihove posledice.
Kako znamo da li su klimatske promene „krive” za neki događaj?
Naučnici su sada u mogućnosti da sa većom sigurnošću govore o povezanosti klimatskih promena sa različitim događajima
Ukoliko te interesuje više detalja, možeš ih pronaći među brojnim tekstovima koje smo objavili na sajtu, samo odaberi koja oblast te najviše zanima, a možeš pogledati i naš vodič za početnike.
U našem kratkom vodiču možete saznati odgovore na 13 ključnih pitanja o klimatskim promenama.