U časopisu Nature objavljen članak o cijepanju atoma

Kako je otkrivena fisija?

U Berlinu su Hahn i Fritz Strassmann bombardirali jezgre urana neutronima očekujući stvaranje težih elemenata. Umjesto toga, otkrili su da nastaje barij – znatno lakši element. Rezultat je bio zbunjujući i činilo se da proturječi tadašnjim shvaćanjima o strukturi atoma.

Hahn je o otkriću pisao Meitner, koja je u to vrijeme, zbog nacističkih progona Židova, već bila izbjegla iz Njemačke u Švedsku. Tijekom šetnje po snijegu sa svojim nećakom Frischem, Meitner je ponudila revolucionarno objašnjenje: jezgra urana može se „raspoloviti“ na dva manja dijela, pri čemu se oslobađa golema količina energije. Frisch je ubrzo eksperimentalno potvrdio proces i skovao naziv „fission“, po analogiji s biološkom diobom stanica.

Energija koja je promijenila svijet

Ključ razumijevanja procesa ležao je u Einsteinovoj formuli E = mc², koju je postavio Albert Einstein. Mali gubitak mase tijekom cijepanja pretvara se u ogromnu količinu energije. Upravo ta spoznaja otvorila je vrata razvoju nuklearne energije – ali i nuklearnog oružja.

Samo nekoliko mjeseci nakon objave rada, znanstvenici su shvatili da bi se lančana reakcija mogla kontrolirati ili, suprotno tome, nekontrolirano osloboditi u obliku razorne bombe. To je dovelo do pokretanja američkog projekta Manhattan Project tijekom Drugog svjetskog rata, koji je 1945. rezultirao bacanjem atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki.

Nepravda u Nobelovoj nagradi

Iako je njezin teorijski doprinos bio presudan, Lise Meitner nikada nije dobila Nobelovu nagradu za otkriće nuklearne fisije. Nagrada za kemiju 1944. dodijeljena je isključivo Ottu Hahnu, što se danas često smatra jednom od najvećih nepravdi u povijesti znanosti.

Objava članka u veljači 1939. označila je početak nuklearnog doba – razdoblja koje je čovječanstvu donijelo i novu vrstu energije i novo, dotad nezamislivo oružje. Taj trenutak pokazao je koliko znanstveno otkriće može imati dalekosežne i dvojake posljedice.