Objavljeni dobitnici Nobela za medicinu

OVOGODIŠNJA Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu dodijeljena je troje znanstvenika – dvoje Amerikanaca i jednom Japancu – za revolucionarna otkrića o tome kako naš imunološki sustav drži sam sebe pod kontrolom, piše CNN.

Mary E. Brunkow, Fred Ramsdell i Shimon Sakaguchi podijelit će nagradu „za svoja temeljna otkrića vezana uz perifernu imunološku toleranciju“, objavio je Nobelov odbor u ponedjeljak na svečanosti u Stockholmu.

Laureati su identificirali takozvane „regulacijske T-stanice“, koje djeluju kao čuvari imunološkog sustava. Njihova je uloga spriječiti imunološke stanice da napadnu vlastito tijelo, što je ključni uzrok autoimunih bolesti. „Njihova su otkrića bila presudna za naše razumijevanje kako imunološki sustav funkcionira i zašto svi ne razvijamo ozbiljne autoimune bolesti“, izjavio je Olle Kämpe, predsjednik Nobelovog odbora.

Potencijal za nove terapije

Otkrića su već dovela do razvoja potencijalnih medicinskih tretmana za koje se znanstvenici nadaju da bi mogli izliječiti autoimune bolesti, priopćio je odbor. Također otvaraju put učinkovitijim terapijama za rak te smanjenju komplikacija nakon transplantacije matičnih stanica i organa.

Autoimune bolesti poput lupusa, reumatoidnog artritisa i multiple skleroze pogađaju pacijente svih dobnih skupina, često s razornim posljedicama. Daniel Kastner, ugledni istraživač pri Nacionalnim institutima za zdravlje, naglasio je važnost ovog otkrića: „Regulacijske T-stanice igraju apsolutno vitalnu ulogu u sprječavanju ili ublažavanju njihovog utjecaja.“

Evolucijsko remek-djelo

Imunološki sustav, koji je odbor nazvao „evolucijskim remek-djelom“, štiti nas od bolesti tako što razlikuje patogene od vlastitih stanica tijela, a zatim napada invazivne mikrobe. Međutim, ponekad patogeni razviju sličnosti s ljudskim stanicama kako bi se kamuflirali, što može dovesti do toga da imunološki sustav greškom napadne vlastito tijelo.

Sakaguchi, japanski imunolog sa Sveučilišta u Osaki, još je 1995. godine došao do revolucionarnog otkrića koje je pomoglo objasniti zašto se to ne događa češće. Istražujući miševe, shvatio je da mora postojati još jedan mehanizam zaštite. Ta novootkrivena klasa imunoloških stanica nazvana je „regulacijske T-stanice“.

Dug put do otkrića gena

Početkom 2000-ih, američki znanstvenici Brunkow i Ramsdell nadogradili su se na Sakaguchijevo otkriće. Objasnili su zašto je određena vrsta miša bila posebno osjetljiva na autoimune bolesti. Njihovi eksperimenti, koji su trajali godinama, bili su iznimno zahtjevni. Dok danas mapiranje mišjeg genoma traje nekoliko dana, „1990-ih je to bilo kao traženje igle u plastu sijena“, slikovito je opisao odbor.

Na kraju su identificirali mutaciju u genu kojeg su nazvali Foxp3. Pokazali su da mutacije u ljudskom ekvivalentu tog gena uzrokuju IPEX sindrom, tešku autoimunu bolest. Sakaguchi je 2003. godine povezao sva otkrića, dokazavši da gen Foxp3 upravlja razvojem regulacijskih T-stanica.

Ključni uvidi za budućnost

Thomas Perlmann, tajnik odbora za medicinu, rekao je da je razgovarao sa Sakaguchijem koji je „zvučao nevjerojatno zahvalno“. Zbog vremenske razlike, s američkim laureatima još nije uspio stupiti u kontakt.

Annette Dolphin, profesorica farmakologije na University College London, istaknula je da su nagrađeni istraživači pružili „ključne uvide u regulaciju imunološkog sustava“ i otvorili „nove mogućnosti za liječenje autoimunih bolesti, poboljšanje ishoda transplantacija i razvoj budućih terapija raka“.

Nagrada je vrijedna 11 milijuna švedskih kruna, odnosno oko milijun dolara.