Dogodilo se neočekivano s cijenama goriva. „Djelovala je kineska ‘nevidljiva ruka'“

Kina, drugi najveći svjetski potrošač sirove nafte, poduzela je sve kako bi očuvala zalihe jer je rat u Iranu prekinuo pristup više od 11 milijuna barela nafte dnevno. Smanjenjem uvoza, oslanjanjem na goleme zalihe i većim korištenjem čiste energije, Kina je uspjela ublažiti utjecaj viših cijena na domaćem tržištu, ako ga već nije i potpuno otklonila. Ti su se potezi osjetili i na globalnom tržištu, piše CNN.

„Kina je odigrala ključnu ulogu“

Nakon više od tri mjeseca rata, neki su analitičari predviđali da bi cijene nafte ove godine mogle porasti i do 200 dolara po barelu. Međutim, iako su ukupni procijenjeni gubici u opskrbi premašili milijardu barela nafte, cijene sirove nafte ostale su relativno stabilne. Mnogi analitičari kao glavni razlog za to navode Kinu.

„Kina je odigrala ključnu ulogu u ublažavanju udara za ostatak Azije, a time i za globalno gospodarstvo“, rekao je Daan Walter, direktor energetskog think-tanka Ember.

U ponedjeljak je cijena sirove nafte Brent, globalne referentne vrijednosti, pala ispod 78 dolara po barelu zbog očekivanja da bi se kroz Hormuški tjesnac, kojim prolazi petina svjetske nafte, uskoro mogla nastaviti normalna trgovina. U tjednima prije nego što su SAD i Izrael napali Iran, Brent se prodavao za manje od 70 dolara po barelu, da bi početkom svibnja dosegnuo četverogodišnji maksimum od 114 dolara po barelu.

S obzirom na rastući globalni energetski utjecaj Kine, analitičari kažu da će njezina politika i obrasci potrošnje biti ključni za tržište, bez obzira na to koliko se brzo Hormuški tjesnac ponovno otvori.

Kineska „nevidljiva ruka“

U analizi objavljenoj ranije ovog mjeseca, analitičari Societe Generalea napisali su da je gubitak od 7 posto globalne opskrbe sirovom naftom zbog arapskog embarga 1973. godine rezultirao porastom cijene nafte od 134 posto. No, cijene nisu toliko skočile tijekom rata u Iranu, unatoč tome što sukob utječe na 14 posto globalne opskrbe.

Taj su paradoks uglavnom pripisali Kini kao „nevidljivoj ruci koja uravnotežuje tržište“, zbog njezine sposobnosti da smanji uvoz nafte za oko 3 milijuna barela dnevno, što je količina gotovo jednaka ukupnoj potražnji Japana za sirovom naftom.

Kina je uspjela značajno smanjiti potrošnju iz nekoliko razloga. Prije rata, Kina je stvarala rezervne zalihe sirove nafte, potpomognute jeftinim isporukama sankcionirane nafte iz Rusije i Irana, rekao je Janiv Shah, potpredsjednik za tržišta nafte u Rystad Energyju.

Sada ima više od milijardu barela nafte u komercijalnim i strateškim rezervama, koje je počela koristiti u svibnju, navode analitičari.

„Kina je postavljala donju granicu cijenama“, rekao je Shah. „Ove godine, taj se obrazac preokrenuo.“

Kako je još Kina utjecala na cijene goriva

Vlada je također ograničila izvoz rafiniranih proizvoda poput dizela i benzina kako bi osigurala domaću opskrbu. To je obeshrabrilo kineske rafinerije, koje se suočavaju s nižim maržama i odsječene su od inozemnih tržišta, od kupnje sirove nafte na globalnom tržištu.

U međuvremenu, kineski procvat električnih vozila nadoknadio je potrebu zemlje za fosilnim gorivima. Otprilike svaki drugi novi osobni automobil prodan u Kini sada je vozilo na novu energiju. Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju, kineska flota električnih vozila smanjila je potrošnju nafte za oko milijun barela dnevno prošle godine.

„To je bio sjajan ispušni ventil za globalno tržište sirove nafte“, rekao je David Fishman, direktor Lantau Grupe specijalizirane za kineski energetski sektor.

Iako će povišene cijene vjerojatno nastaviti smanjivati potražnju potrošača i rafinerija, kineska sposobnost ublažavanja globalnog šoka u opskrbi mogla bi biti ograničena količinom gorivnih rezervi koje može održavati, rekao je.

„Ono što se ne može zauvijek održavati jest pražnjenje zaliha sirove nafte“, rekao je Fishman. „Ako cijene oslabe, za očekivati je da će prvo što će učiniti biti ponovno gomilanje zaliha.“

Od nestašice do prekomjerne ponude?

Nakon mjeseci iščekivanja posljedica najgore naftne krize u povijesti, Međunarodna agencija za energiju (IEA) sada upozorava da bi ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca moglo izazvati prekomjernu ponudu sljedeće godine.

U svom mjesečnom izvješću o nafti objavljenom u srijedu, IEA je predvidjela da će rast opskrbe sljedeće godine nadmašiti potražnju za 4,7 milijuna barela dnevno, jer se proizvodnja sirove nafte na Bliskom istoku vraća na normalne razine.

„Ovo bi moglo pružiti dobrodošao predah tržištu i priliku za popunjavanje iscrpljenih zaliha, ili za izgradnju novih strateških rezervi, dok zemlje preispituju svoje energetske strategije i politike kao odgovor na krizu“, napisala je organizacija u svom izvješću.

Iako se predviđa rast globalne potražnje za naftom sljedeće godine, nedavna nestabilnost potaknula je interes za obnovljive izvore energije, što bi dugoročno također moglo smanjiti potrošnju sirove nafte. Kina, svjetski lider u električnim vozilima, baterijama i solarnoj energiji, zabilježila je rekordan izvoz proizvoda čiste energetske tehnologije u ožujku nakon početka rata u Iranu.

Dok se zemlje gladne nafte bore za gorivo, Kina ubire plodove globalnog šoka u opskrbi. Status Kine kao vodeće svjetske sile u obnovljivim izvorima energije daje joj veću moć zahvaljujući rastućem izvozu solarne tehnologije, baterija i električnih vozila.

Javlja se i potencijalni problem

„Ovo ubrzanje elektrifikacije uzima maha“, rekao je Cosimo Ries, analitičar u Trivium China koji pokriva energetiku i automobile. „Morat ćemo vidjeti kako će se pregovori između SAD-a i Irana odvijati, ali općenito govoreći, ovo bi mogao biti sjajan trenutak za globalnu dekarbonizaciju.“

Muyu Xu, viša analitičarka za istraživanje sirove nafte u Kpleru, platformi za obavještavanje o robama, rekla je da bi višak ponude mogao stići već sljedeći mjesec. Ako se Hormuški tjesnac brzo ponovno otvori, to znači da će se 100 milijuna barela zarobljene nafte vratiti na tržište, rekla je.

U međuvremenu, Iran će vjerojatno agresivno povećati vlastitu proizvodnju, posebno ako se ukinu američke sankcije. No, to bi iransku naftu moglo učiniti manje privlačnom Kini, koja ju je kupovala s popustom jer Iran pod sankcijama ima malo drugih načina za prodaju.

Međutim, Xu je dodala da su mnoge zemlje već zadovoljile svoju potražnju za sirovom naftom za ljeto, a Kina bi ponovno mogla postati ključna za uspostavljanje ravnoteže na tržištu.

„Ovo je potpuno drugačija slika od one prije samo dva mjeseca“, rekla je Xu. „Trenutno, zemlja koja ima sposobnost apsorbirati prekomjernu ponudu je Kina. Ali problem je: Što Kina želi kupiti?“