Europa ulaže rekordan novac u svemirski program. „Dogodine idemo na Mjesec“

Rekordan proračun i jačanje obrambene suradnje

Na sastanku ministarskog vijeća u Bremenu, ESA je objavila da su zemlje članice, njih 23, izdvojile gotovo cijeli traženi iznos od 22.2 milijarde eura, što je oko pet milijardi eura više nego 2022. godine.

„Tako nešto se još nikada nije desilo, količina skupljenih financija puno govori – to je znak povjerenja u Agenciju“, rekao je glavni direktor Josef Aschbacher.

Središnja tema sastanka bio je program European Resilience from Space, vrijedan 1.35 milijardi eura, koji uključuje promatranje Zemlje, navigaciju i telekomunikacije, s civilnom i vojnom primjenom. Aschbacher je istaknuo da je zajedničko korištenje satelitskih kapaciteta ključno za europsku sigurnost, posebno u situaciji u kojoj SAD i Kina ubrzano grade velike satelitske konstelacije.

Njemačka je najveći pojedinačni financijer ESA-e s više od pet milijardi eura, a slijedi Francuska s 3.7 milijardi.

Rakete, lansiranja i nova natjecanja

Europa je nakon ruske invazije na Ukrajinu ostala bez mogućnosti korištenja ruskih raketa, pa jačanje vlastitih kapaciteta postaje prioritet. Nova raketa Ariane 6 lansirana je prošle godine, ali nije višekratno upotrebljiva, za razliku od SpaceX-ova Falcona 9.

ESA planira razvoj prve europske višekratne rakete povjeriti privatnim kompanijama. European Launcher Challenge u Bremenu dobio je više od 900 milijuna eura, dvostruko više od traženog.

Dok NASA pod predsjednikom Donaldom Trumpom trpi rezove, ESA je potvrdila da će američka agencija i dalje sudjelovati u europskoj misiji Rosalind Franklin, čije je lansiranje na Mars predviđeno za 2028.

Ambiciozne znanstvene misije

ESA razmatra nekoliko velikih projekata, među njima:

• prvi svemirski laserski opservatorij za proučavanje gravitacijskih valova
• rendgenski teleskop NewAthena za istraživanje supermasivnih crnih rupa
• misiju na Saturnov mjesec Enceladus, gdje bi mogao postojati podzemni ocean
• zajedničku japansko-europsku misiju Ramses za proučavanje asteroida Apophis 2029.

Prvi europski astronaut na Mjesecu bit će Nijemac

Aschbacher je potvrdio da će prvi europski astronaut u NASA-inom programu Artemis biti iz Njemačke, a da će kasnije misije uključivati i astronaute iz Francuske i Italije.

Prvi Artemisov let koji uključuje europsku posadu – ali bez spuštanja na Mjesec – planiran je za prvu polovicu iduće godine.

Francuski astronaut Thomas Pesquet, jedan od najspominjanijih kandidata, rekao je da je ova odluka „pozitivna“ jer potvrđuje da Europa ima svoje mjesto u programu povratka ljudi na Mjesec.