Američka vojska rizičnom operacijom ostvarila rekordan dan u Hormuzu

Prije početka rata, koji traje nešto više od šest mjeseci, kroz tjesnac je dnevno prolazilo oko 20 milijuna barela nafte. Dužnosnici navode da je SAD koristio zračne, pomorske i svemirske resurse kako bi uništavao iranske kapacitete za napade na brodove. Američke snage istovremeno su odbijale napade dronovima i provodile operaciju pratnje brodova koji su prevozili milijune barela nafte. Tijekom operacije američke su snage neutralizirale i protubrodske krstareće rakete, dodao je jedan od dužnosnika.

Ovi potezi dio su promjene američke ratne strategije, koja se sada fokusira na ciljeve oko tjesnaca. Prioriteti su pratnja komercijalnih brodova kroz taj ključni plovni put i održavanje pomorske blokade iranskih luka. Dužnosnici kažu da je to dio strategije „sveobuhvatnog pritiska“ Trumpove administracije, čiji je cilj pojačati ekonomski pritisak na iransko vodstvo.

Iako je operacija u utorak bila uspješna, dužnosnici ne očekuju brzo rješenje sukoba. Energetske tvrtke i dalje su oprezne oko slanja brodova kroz tjesnac, čak i uz vojnu pratnju, zbog velikih rizika. Cijene energenata ostaju visoke i uzrokuju nestabilnost na globalnom tržištu obveznica.

Rizične operacije u Hormuzu

Drugi prioriteti predsjednika Donalda Trumpa, poput operacija za uništavanje dijelova iranskog nuklearnog programa, trenutno su u drugom planu. Jedan od dužnosnika ponovio je da je Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM) dobilo naputak da sve resurse usmjeri na tjesnac te na sprječavanje iranskog uvoza i izvoza nafte.

Sam Trump je nedavno dao naslutiti da ga ne brine što su iranske zalihe visoko obogaćenog uranija ostale skrivene. Te zalihe nisu u potpunosti uništene u prošlogodišnjim američkim napadima na tri ključna nuklearna postrojenja. Trump ih sada namjerava nadzirati satelitskim snimkama, iako je ranije govorio da je osiguravanje tog materijala glavni prioritet sukoba.

U skladu s novom strategijom, SAD je u utorak proveo složenu operaciju. Pogođeno je gotovo 60 vojnih ciljeva oko tjesnaca, uključujući položaje protuzračne obrane, radarske sustave, pomorska sredstva, opremu za polaganje mina i komunikacijska čvorišta. Istodobno su američke snage pratile brodove, potvrdila su oba dužnosnika za CNN.

Drugi dužnosnik je izjavio da američka vojska očekuje nastavak napada u blizini tjesnaca. Razlog je to što je Iran pokazao sposobnost obnove svojih kapaciteta, što zahtijeva stalne američke intervencije. Te se operacije opisuju kao „košnja trave“, odnosno kontinuirano suzbijanje novih prijetnji kako bi se oslabila sposobnost Irana da ugrožava komercijalne brodove.

Smanjivanje iranskog utjecaja

Napadi su i ključan dio šire vojne strategije čiji je cilj sustavno smanjiti sposobnost Irana da koristi tjesnac kao sredstvo pritiska. U međuvremenu, američka blokada spriječila je Iran da izvozi naftu još od srpnja, naveo je drugi američki dužnosnik.

Trump je u srijedu izjavio da zadnji američki napadi nisu bili usmjereni samo na radarske sustave, već su imali širi cilj – onemogućiti Iranu da prati brodove kroz Hormuški tjesnac.

„Pokušavali su pratiti brodove“, rekao je iz Ovalnog ureda. „Više ih ne mogu vidjeti jer nemaju radar. Uništili smo ga, a sinoć smo uništili i puno više od radara.“

Trump nije precizirao što je još bilo metom napada. Ipak, ponovio je da SAD kontrolira tjesnac i da je dokazao sposobnost da istovremeno napada iranske ciljeve na obali i brani brodove od napada. Otvoreno je pitanje hoće li ove vojne operacije na kraju prisiliti Iran na predaju i koliko će vremena za to trebati.

Ministar financija Scott Bessent osvrnuo se na povećanje protoka nafte kroz tjesnac ranije ovog tjedna, u vrijeme novih napetosti između SAD-a i Irana. Za CNBC je izjavio da je izvoz u ponedjeljak dosegnuo ratni rekord od preko 17 milijuna barela dnevno. „To ne pokazuje da Iran kontrolira tjesnac“, rekao je Bessent.

Američki dužnosnici izjavili su za CNN kako vjeruju da tjesnac za Iran postaje sve manje važno sredstvo pritiska, a kao dokaz ističu nedavni napredak. S druge strane, Iran vjerojatno i dalje smatra svoju sposobnost ometanja prometa važnim pregovaračkim ulogom. Brodari su uglavnom skeptični da SAD može uspostaviti održiv sustav zaštite.

Skepticizam prema tvrdnjama o „potpunoj kontroli“

Unatoč tjednima napora da preuzme kontrolu nad tjesnacem, administracija se i dalje suočava sa skepticizmom predstavnika industrije i analitičara. Oni tvrde da SAD još nije dokazao da može pouzdano stati iza svojih tvrdnji o „potpunoj kontroli“ plovnog puta.

„Može se reći da administracija nije baš uvjerljiva“, izjavila je osoba upućena u stanje u industriji. Dodala je da, čak i ako su dnevni skokovi u prometu stvarni, „ne poznajem nikoga tko misli da je prosjek doista toliki“.

U međuvremenu, brodari koji se odluče na prolaz kroz tjesnac donose odluke za svaki pojedini slučaj, navode dva izvora upoznata sa situacijom. Cijena najma tankera za naftu značajno je porasla i neke procjene govore o trošku većem od 500.000 dolara dnevno. To je dodatan financijski poticaj za kompanije spremne na rizik.

Ipak, industrija u cjelini i dalje traži dodatna jamstva. Troškovi osiguranja brodova, koji su naglo porasli na početku rata, i dalje su visoki, što pomorskim kompanijama otežava poslovanje. Stalni izvještaji o iranskim napadima na brodove, čak i ako su neuspješni, odvraćaju brodare.

Nafta je samo jedna vrsta energenata koja prolazi tim putem. Tankeri s drugim teretom, poput ukapljenog prirodnog plina (LNG), još su oprezniji. Razlog je opasnost od katastrofalnih posljedica ako dron, mina ili projektil pogode takav brod, navodi dužnosnik upućen u američke vojne operacije.

Operacije prijetnje

Neki američki dužnosnici priznaju da će vojsci trebati vremena i upornosti. Potrebno je nastaviti s uništavanjem preostalih iranskih vojnih ciljeva u blizini tjesnaca, koji su djelomično obnovljeni tijekom nedavnog zatišja. Istovremeno je ključno uvjeriti brodarsku industriju da je plovidba sigurna.

To uključuje provođenje stalnih operacija pratnje, kao što je bila ona u utorak, gdje američke snage vode komercijalne brodove kroz koridor očišćen od mina. Američka vojska nada se do sljedećeg mjeseca proširiti taj koridor kako bi brodovi mogli slobodnije manevrirati, a cilj je postupno povećavati količinu nafte koja prolazi tjesnacem.

CNN je identificirao specifične komercijalne brodove koji su u utorak prošli kroz tjesnac, a plovili su pod zastavama raznih zemalja, od Saudijske Arabije do Francuske.

Ranije tijekom sukoba američka je vojska pokušala pokrenuti sličnu operaciju pratnje pod nazivom „Project Freedom“. Operacija je brzo obustavljena jer je njezina najava iznenadila ključne zaljevske saveznike, pogotovo Saudijsku Arabiju. Oni su zaprijetili da će blokirati američki pristup bazama i zračnom prostoru za operacije protiv Irana.

Mjesecima kasnije, čini se da je sukob u novoj fazi. Pobunjeni Huti sada napadaju Saudijsku Arabiju, pa regionalni partneri pružaju veću podršku operacijama pratnje kroz tjesnac, zaključuje dužnosnik upućen u operaciju.