„Katastrofa za sve nas“‘: Američki znanstvenici o posljedicama Trumpovih rezova

NAPAD administracije Donalda Trumpa na znanost, a posebno na onu klimatsku, doveo je do nezapamćenih rezova u financiranju i masovnih otpuštanja u ključnim saveznim agencijama. Posljedice bi mogle ugroziti istraživanja najvažnijih pitanja s kojima se suočava čovječanstvo, a generacije znanstvenih talenata mogle bi biti trajno izgubljene.

„Naša sposobnost da odgovorimo na klimatske promjene, najveću egzistencijalnu prijetnju čovječanstvu, potpuno je neizvjesna“, upozorava Sally Johnson u razgovoru za Guardian, znanstvenica koja je dva desetljeća radila na prikupljanju i distribuciji podataka u NASA-i i NOAA-i, američkim agencijama za svemirska i oceanska istraživanja.

Johnson je jedna od desetak znanstvenika iz raznih područja, od zaraznih bolesti i robotike do klimatske krize, koji su se odazvali pozivu Guardiana da podijele iskustva o posljedicama rezova Trumpove administracije. Mnogi su potvrdili da su im sredstva već drastično smanjena ili su programi ugašeni, dok drugi u strahu od neizbježnih otkaza već traže posao u inozemstvu ili izvan znanosti.

Tim Sally Johnson već je smanjen za 60 posto, a raste bojazan za sudbinu 30 godina prikupljanih klimatskih podataka i stručnosti, i to u vrijeme dok razorni ekstremni vremenski događaji pogađaju zajednice diljem zemlje.

Ugroženi podaci i budućnost istraživanja

„Nećemo si moći priuštiti besplatne i kvalitetne alate koji naše baze podataka čine pretraživima i dostupnima. Možda nećemo moći sačuvati ni sve podatke. To će značiti lošije vremenske prognoze i manje učinkovite akcije spašavanja, što će dovesti do nepotrebnih i izbježivih gubitaka ljudskih života“, izjavila je Johnson, koja je zbog osjetljivosti teme htjela ostati anonimna.

Jedan od najdrastičnijih primjera je takozvani Trumpov zakon „Obbba“ (One Big Beautiful Bill Act), koji predviđa smanjenje proračuna Nacionalne zaklade za znanost (NSF) s devet milijardi dolara za čak 56 posto. Istim bi se zakonom ukinulo 73 posto radnih mjesta i stipendija, što najteže pogađa upravo studente na poslijediplomskim studijima.

Prema podacima neprofitne organizacije Grant Watch, do sada je ukinuto više od 1650 potpora. Na Trumpov zahtjev, najviše su pogođene studije koje se bave neravnomjernim utjecajem klimatske krize te svi projekti povezani s raznolikošću, jednakošću ili uključivanjem (DEI).

Gašenje projekata i odljev mozgova

Zbog neizvjesnosti oko financiranja, antropologinja s Johns Hopkinsa koja istražuje utjecaj poplava na Madagaskaru napušta SAD i odlazi na Sveučilište Oxford. „Shrvana sam što moram napustiti obitelj i studente, ali ovo je jedini način da nastavim rad koji gradim više od deset godina. Nakon što je Trump izabran, bilo je jasno što slijedi. Nema šanse da napišem prijavu za potporu koju bi ova vlada odobrila“, rekla je.

Odljev mozgova postao je stvarnost. Australska akademija znanosti pokrenula je program kojim aktivno vrbuju vrhunske znanstvenike iz SAD-a, nudeći im financiranje, pristup infrastrukturi i ubrzane vize. U prva tri mjeseca prijavilo se najmanje 75 znanstvenika.

Jedan iskusni istraživač zaraznih bolesti sa Sveučilišta Ohio State bio je prisiljen prekinuti kliničko ispitivanje novog lijeka za liječenje teškog zatajenja disanja kod pacijenata s COVID-om. Nacionalni institut za zdravlje (NIH) jednostavno je ukinuo financiranje usred projekta. Odlukom je ušteđeno 500.000 dolara, no 1,5 milijuna dolara već je potrošeno na istraživanje koje je moglo pomoći milijunima ljudi.

„Ovo je katastrofa za sve nas. Svi smo depresivni i na rubu, jer znamo da bismo svakog dana mogli ostati bez ostatka sredstava. Ti nas ljudi stvarno mrze, a mi samo naporno radimo kako bismo poboljšali zdravlje ljudi“, poručio je znanstvenik iz Ohija.

Do sada je NIH, ključni izvor financiranja za medicinska istraživanja, ukinuo ili zamrznuo više od 3500 potpora, a Trumpov proračun predlaže smanjenje njegova budžeta za više od 40 posto.

Posljedice sežu i do privatnog sektora

Iako Trumpova administracija optužuje sveučilišta za promicanje „ljevičarskog radikalizma“, savezna sredstva obučavaju znanstvenike koji kasnije rade u naftnoj, rudarskoj, kemijskoj i drugim industrijama. Sada i privatni sektor osjeća posljedice rezova i carina.

Wessel van den Bergh, znanstvenik koji je u Massachusettsu radio na tehnologiji skladištenja baterija za jednu kinesku tvrtku, otpušten je početkom lipnja. „Kad sam započeo doktorat, Amerika je bila lider u razvoju baterija, ali to više nije istina. SAD je svoju teško stečenu stručnost prepustio Koreji, Japanu i Kini“, rekao je Van den Bergh.

Trump istovremeno podržava širenje fosilnih goriva i prima milijunske donacije od naftne industrije, dok je ukinuo poticaje za solarnu energiju i energiju vjetra. „Srceparajuće je posvetiti se nečemu što bi moglo koristiti svijetu, da bi to bilo ugušeno zbog zamišljenih političkih pobjeda“, dodao je Van den Bergh.

Udar na laboratorij s tradicijom nobelovaca

Posebno je pogođen Laboratorij za nuklearnu fiziku (NPL) na Sveučilištu Illinois, koji je gotovo 100 godina bio na čelu znanosti u područjima poput liječenja raka i medicinske dijagnostike. Ovdje je Rosalind Yalow, druga žena koja je dobila Nobelovu nagradu za medicinu, doktorirala 1945. godine.

Laboratorij je nedavno obaviješten da će NSF smanjiti financiranje za poslijediplomske studente s 15 milijuna dolara za četiri godine na samo milijun dolara za jednu godinu.

„Naša grupa postoji i prije osnivanja NSF-a 1950. godine i ima dugu povijest stvaranja znanstvenika i tehnologija koje su utjecale na ogroman broj ljudi“, rekla je Anne M. Sickles, profesorica nuklearne fizike. „Ako prekinete financiranje ljudima koji sada rade, ne znate što bi oni mogli stvoriti za 10, 15 ili 32 godine, poput Rosalind Yalow. Ne znamo što gubimo.“