Znanstvenici: Svijet je blizu točke bez povratka
Točka bez povratka
Znanstvenici ističu kako javnost i političari uglavnom nisu svjesni rizika prelaska točke bez povratka. Izdali su upozorenje jer bi, za razliku od izazovnog, ali mogućeg smanjenja izgaranja fosilnih goriva, preokretanje smjera nakon ulaska na putanju „Zemlje staklenika“ vjerojatno bilo nemoguće, čak i ako bi se emisije na kraju drastično smanjile.
Dr. Christopher Wolf, znanstvenik iz američke organizacije Terrestrial Ecosystems Research Associates, naglasio je kako je teško predvidjeti kada će se pokrenuti klimatske prekretne točke, zbog čega je oprez ključan. „Prekoračenje čak i nekih pragova moglo bi planet usmjeriti na putanju Zemlje staklenika“, rekao je Wolf. „Kreatori politika i javnost i dalje su uglavnom nesvjesni rizika koje predstavlja ono što bi zapravo bio prijelaz bez povratka.“
„Vjerojatno je da su globalne temperature već sada jednako visoke, ili više, nego u bilo kojem trenutku u posljednjih 125.000 godina te da klimatske promjene napreduju brže nego što su mnogi znanstvenici predviđali“, dodao je. Također je vjerojatno da su razine ugljičnog dioksida najviše u najmanje dva milijuna godina.
Domino-efekt klimatskih promjena
Procjena, objavljena u časopisu One Earth, objedinila je nedavna znanstvena otkrića o klimatskim povratnim spregama i 16 ključnih elemenata Zemljina sustava. Ti elementi uključuju ledene pokrove Grenlanda i Antarktike, planinske ledenjake, polarni morski led, subarktičke šume i permafrost, amazonsku prašumu te Atlantsku meridionalnu obrtnu cirkulaciju (AMOC) – sustav oceanskih struja koji snažno utječe na globalnu klimu.
Znanstvenici navode da se prelazak prekretne točke možda već događa na Grenlandu i zapadnoj Antarktici, dok se čini da su permafrost, planinski ledenjaci i amazonska prašuma na samom rubu.
„Istraživanja pokazuju da su neke komponente Zemljinog sustava možda bliže destabilizaciji nego što se nekada vjerovalo“, zaključili su. „Iako je točan rizik neizvjestan, jasno je da su trenutne obveze djelovanja u vezi s klimom nedovoljne.“
Profesor William Ripple sa Sveučilišta Oregon State, koji je vodio analizu, izjavio je: „AMOC već pokazuje znakove slabljenja, a to bi moglo povećati rizik od odumiranja Amazone. Ugljik oslobođen odumiranjem Amazone dodatno bi pojačao globalno zagrijavanje i stupio u interakciju s drugim povratnim spregama. Moramo brzo djelovati dok još imamo priliku, koja se brzo smanjuje, kako bismo spriječili opasne klimatske ishode kojima se ne može upravljati.“
Duboki rizici za čovječanstvo
Već pri sadašnjem globalnom zagrijavanju od 1.3°C, ekstremni vremenski uvjeti odnose živote i uništavaju imovinu diljem svijeta. Pri porastu od 3 do 4°C, „gospodarstvo i društvo prestat će funkcionirati kako ih poznajemo“, upozorili su znanstvenici prošlog tjedna, no „Zemlja staklenik“ bila bi još ekstremnija.
Profesor Tim Lenton, stručnjak za prekretne točke sa Sveučilišta Exeter u Velikoj Britaniji, rekao je: „Znamo da preuzimamo goleme rizike s trenutnom klimatskom putanjom, za koju ne možemo isključiti da bi se mogla pretvoriti u stanje klime koje je za nas mnogo manje pogodno za život. Međutim, ne moramo stići do Zemlje staklenika da bi postojali duboki rizici za čovječanstvo i naša društva – oni će nas zadesiti već ako nastavimo s globalnim zagrijavanjem od 3°C.“
Znanstvenici su još 2018. godine upozorili na mogućnost „Zemlje staklenika“. U tom scenariju, globalna temperatura tisućama godina ostaje znatno iznad porasta od 4°C, uzrokujući ogroman porast razine mora koji bi potopio obalne gradove. Tada su naveli da bi „utjecaji putanje Zemlje staklenika na ljudska društva vjerojatno bili golemi, ponekad nagli i nedvojbeno razorni“.
Trump poništio ključnu Obaminu odluku o stakleničkim plinovima
Trump: Odluka je bila katastrofalna
Govoreći u četvrtak u Ovalnom uredu, Trump je odluku iz 2009. nazvao „katastrofalnom politikom iz Obamine ere koja je nanijela golemu štetu američkoj automobilskoj industriji i masovno podigla cijene za američke potrošače“. „To radikalno pravilo postalo je pravni temelj za Zelenu novu prevaru, jednu od najvećih obmana u povijesti“, dodao je republikanski predsjednik, referirajući se na klimatski program demokrata.
Bijela kuća je ovaj potez nazvala „najvećom deregulacijom u američkoj povijesti“, navodeći da će automobili postati jeftiniji jer će se troškovi proizvođača smanjiti za 2400 dolara po vozilu. Dužnosnici administracije naglašavaju da će ukidanje regulative uštedjeti više od bilijun dolara i pomoći u smanjenju cijena energije i prijevoza.
Što je „zaključak o ugroženosti“?
Agencija za zaštitu okoliša (EPA) prvi je put zauzela stav o utjecaju stakleničkih plinova 2009. godine, tijekom prve godine mandata predsjednika Baracka Obame. Agencija je tada odlučila da šest ključnih stakleničkih plinova koji zagrijavaju planet, uključujući ugljikov dioksid i metan, predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje. Budući da se podijeljeni Kongres nije mogao usuglasiti oko zakona za rješavanje problema rastućih globalnih temperatura, zaključak EPA-e postao je središnji instrument saveznih napora za obuzdavanje emisija.
„Zaključak o ugroženosti doista je bio okosnica američke regulacije stakleničkih plinova“, rekla je Meghan Greenfield, bivša odvjetnica EPA-e i Ministarstva pravosuđa.
„To ne obuhvaća samo motorna vozila, već i elektrane, sektor nafte i plina, metan s odlagališta, pa čak i zrakoplove. Dakle, pokriva čitav spektar, svi standardi za svaki od tih sektora temelje se na toj jednoj odluci.“
Upozorenja ekologa i neizvjesnost za industriju
Ekološke udruge tvrde da je ovaj potez daleko najznačajnije povlačenje mjera za klimatske promjene do sada i spremne su ga osporiti na sudovima. Mnogi su skeptični prema potencijalnim uštedama koje najavljuje Trumpov tim.
„To će prisiliti Amerikance da potroše više novca, oko 1.4 bilijuna dolara na dodatne troškove goriva za pogon ovih manje učinkovitih vozila koja više zagađuju“, rekao je Peter Zalzal iz Fonda za obranu okoliša. „Također smo analizirali zdravstvene učinke i utvrdili da bi ova mjera rezultirala s do 58.000 dodatnih preuranjenih smrti i 37 milijuna više napada astme“, dodao je.
Za neke u američkoj automobilskoj industriji, ovo povlačenje mjera stvorit će neizvjesnost jer bi proizvodnja vozila s većom potrošnjom goriva mogla ograničiti njihovu prodaju u inozemstvu. „Ovim se povlačenjem na neki način cementira ono što je već učinjeno, poput ublažavanja standarda o potrošnji goriva“, rekao je Michael Gerrard, stručnjak za klimatsko pravo sa Sveučilišta Columbia. „Ali to doista stavlja američke proizvođače automobila u težak položaj jer nitko drugi neće htjeti kupovati američke automobile.“
Iako će ukidanje odluke pomoći Bijeloj kući da povuče propise o klimatskim promjenama, neki promatrači upozoravaju na moguće nenamjerne posljedice. Dok je radila na poništavanju zaključka, Trumpova administracija je istovremeno koristila odluku iz 2009. kako bi spriječila savezne države da donose strože zakone o emisijama ugljika. Činjenica da je odgovornost za regulaciju plinova prebačena na saveznu vlast također je korištena za suzbijanje tužbi koje su podnosili pojedinci ili organizacije.
Osporavanje znanosti i pravna bitka
„Odluka o ugroženosti blokirala je brojne tužbe i bila je prilično moćna u odbijanju tužbenih zahtjeva“, rekla je Meghan Greenfield. „Očekujem da će savezne države i neprofitne udruge sada podnositi tužbe, vjerojatno prvenstveno pred sudovima saveznih država, kako bi pokušale utvrditi gdje su granice novog zakonskog okvira.“
Jedan od ključnih argumenata u sporu bit će znanost na kojoj se odluka temelji. Ministarstvo energetike formiralo je panel znanstvenika koji je prošle godine sastavio izvješće koje osporava općeprihvaćenu znanost o utjecaju stakleničkih plinova. To je izvješće poduprlo prijedlog za poništavanje odluke iz 2009., no mnogi klimatski stručnjaci su se žalili da je panel bio nereprezentativan i ispunjen skepticima te da je izvješće bilo netočno. Savezni sudac nedavno je presudio da je ministarstvo prekršilo zakon pri formiranju tog tima.
Mnogi pravni stručnjaci vjeruju da administracija želi da se slučaj testira na Vrhovnom sudu prije isteka Trumpovog mandata. Vjeruju da će, ako pobijede, zaključak o ugroženosti biti poslan u povijest. „Ovo je doista drukčije jer se EPA u potpunosti povlači s tog područja i želi da to bude trajno“, rekla je Greenfield. „Ako bi na Vrhovnom sudu pobijedili s argumentima koje su pripremili, nova predsjednička administracija ne bi mogla promijeniti tu odluku bez novog zakona.“
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
