Europske zemlje povlače tone i tone zlata iz Sjeverne Amerike. Zašto?

Oko 86 tona od približno 313 tona zlata koje je Nizozemska držala u SAD-u i Kanadi premješteno je u London „zbog sve veće geopolitičke nestabilnosti“, priopćila je banka. Cilj je da zlato bude „lako dostupno za korištenje u kriznoj situaciji“.

Pitanja su se nametnula sama od sebe. Zašto su Nizozemci to učinili? Očekuju li Nizozemci neki veliki gospodarski šok? Čini se da nije riječ o očekivanju konkretne krize, već je potez očito odgovor na nestabilno i neizvjesno stanje u svijetu. Trgovinski i vojni sukobi potaknuli su zemlje da poduzmu mjere opreza te da svoje zlatne rezerve drže bliže vlastitom teritoriju, piše BBC.

Francuska je ranije ove godine objavila da je svoje zlatne rezerve iz SAD-a vratila u zemlju. Njemačka središnja banka Bundesbank u međuvremenu je tijekom nekoliko godina, zaključno s 2016., premjestila više od 216 tona zlata iz skladišta u inozemstvu, 111 tona iz New Yorka i 105 tona iz Pariza.

„Nemam dojam da nam prijeti neka nadolazeća propast“

Takva strategija već je viđena u razdobljima globalne nestabilnosti. „Neke europske središnje banke premjestile su dio svojih zlatnih rezervi u New York tijekom Hladnog rata“, naveli su analitičari Goldman Sachsa, Lina Thomas i Daan Struyven.

Joseph Cavatoni, viši tržišni strateg Svjetskog vijeća za zlato, objasnio je za BBC da ratovi i trgovinske napetosti „utječu na neke od tih odluka“, ali da nisu „na vrhu popisa“ motivacijskih čimbenika. Ulogu imaju i inflacija, kamatne stope te jednostavno činjenica da se zlato drži na mjestu gdje se njime može brzo trgovati.

„Nemam dojam da nam prijeti neka nadolazeća propast, ali mislim da su ljudi sve bolje educirani o tome kako upravljati rezervnom imovinom, kako povećavati svoje rezerve i kako učinkovitije razmišljati o tome kako iz te imovine izvući maksimum“, naveo je Cavatoni.

Banka Engleske popularna lokacija za čuvanje zlata

Nizozemska središnja banka De Nederlandsche Bank priopćila je da se zlato uklonjeno iz SAD-a i Kanade između ožujka i kolovoza ove godine sada nalazi u trezorima Banke Engleske. „Očekujemo da ih nikada nećemo morati koristiti, ali moramo ojačati svoju otpornost i spremnost“, rekao je guverner nizozemske središnje banke, Olaf Sleijpen.

London je odabran kao najbolje odredište zbog toga što je jedno od najvećih svjetskih trgovačkih središta. Ako u kriznoj situaciji želite brzo kupiti ili prodati zlato, London je mjesto na kojem to možete učiniti, zbog čega je Banka Engleske popularna lokacija za njegovo čuvanje.

Banka Engleske jedan je od najvećih svjetskih čuvara zlata. Ispod te 300 godina stare institucije u središtu Londona nalazi se oko 400.000 zlatnih poluga vrijednih više od 200 milijardi funti.

Prema istraživanjima industrije koje provodi Svjetsko vijeće za zlato, Banka Engleske i dalje je najpopularnija lokacija za čuvanje zlata, ali središnje banke sve više diverzificiraju mjesta na kojima drže taj plemeniti metal. Pitanje gdje čuvati zlato svoje zemlje „sve je više u fokusu upravitelja rezervama“, navode Thomas i Struyven iz Goldman Sachsa.

Način premještanja zlatnih rezervi

U suvremenom svijetu postoji više načina za premještanje zlatnih rezervi. Nizozemci su u New Yorku prodali oko 59 tona zlata, a zatim kupili dodatne količine u Londonu, što znači da tu količinu nije bilo potrebno fizički prevoziti preko Atlantika. No više od 27 tona zlata „fizički je prebačeno“ iz SAD-a i Kanade u nizozemski grad Zeist. Slična količina potom je poslana iz Zeista u London.

Tvrtke koje obavljaju takve poslove ne otkrivaju mnogo o načinu na koji se operacije provode, ali jasno je da su sigurnosne mjere i planiranje opsežni kako bi se izbjegao rizik scenarija nalik onome iz filma „Pljačka stoljeća“.

Cavatoni iz Svjetskog vijeća za zlato napomenuo je da je jedan od uobičajenih načina premještanja zlatnih rezervi prodati zlato na jednom mjestu i kupiti ga na drugom.

„Recimo da želim imati svoje zlato u New Yorku, a ono se nalazi u Londonu. Mogu ga prodati u Londonu i kupiti u New Yorku, istog dana i u isto vrijeme, te praktički izvršiti knjižni prijenos, bez potrebe da ga fizički premještam“, objasnio je.

Čuvanje zlata u vlastitoj zemlji ima cijenu

Samo nekoliko odabranih tvrtki bavi se prekograničnim transportom zlata. Jedna od njih je Brink’s Global Services, iz koje su za BBC kazali da su posljednjih godina primijetili „povećanu potražnju“ klijenata poput središnjih banaka.

„Povećana geopolitička i gospodarska neizvjesnost, zajedno sa sve većom ulogom zlata kao strateške pričuvne imovine, čini se da pridonose tom trendu“, rekao je Nader Antar, izvršni potpredsjednik tvrtke Brink’s.

Razlog zbog kojeg je pitanje pohrane zlata sve važnije središnjim bankama jest činjenica da ga sve više kupuju. No čuvanje zlata u vlastitoj zemlji ima svoju cijenu, ističu Thomas i Struyven iz Goldman Sachsa. „Pohrana u zemlji zahtijeva ulaganja u fizičku sigurnost, infrastrukturu za reviziju i osiguranje, a ti troškovi mogu biti nerazmjerni za manje središnje banke“, naveli su.

Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, središnje banke posljednje četiri godine u prosjeku su godišnje akumulirale 1000 tona zlata, što je znatno više od prosjeka od 500 tona godišnje tijekom prethodnog desetljeća.

Zlato doživjelo pravi procvat

Taj trend traje još od globalne financijske krize, a očekuje se da će se nastaviti i dodatno pojačati tijekom iduće godine. Zlato posljednjih godina doživljava pravi procvat. Njegova cijena snažno je porasla i dosegnula niz rekordnih vrijednosti, a u siječnju je premašila 5000 dolara po trojskoj unci.

Postoji nekoliko razloga za rast njegove vrijednosti, no jedan od glavnih jest percepcija zlata kao takozvane sigurne imovine, odnosno ulaganja kojemu se investitori okreću u razdobljima financijskih i geopolitičkih potresa uzrokovanih trgovinskim i vojnim sukobima.

Na popularnost zlata utječu i inflacija te kamatne stope. Zbog ograničene količine tog metala i vrijednosti koju mu ljudi pridaju već tisućama godina, zlato je donekle otporno na rast cijena pa se smatra dobrim ulaganjem.

„U proteklih pola stoljeća cijena zlata rasla je znatno brže od indeksa potrošačkih cijena (CPI), najpraćenije mjere inflacije“, navodi investicijska banka Charles Schwab. Iako je cijena zlata pala s rekordne razine dosegnute početkom ove godine, i dalje se povijesno nalazi na vrlo visokoj razini.

Prema prognozama istraživača Goldman Sachsa, cijena zlata trebala bi do kraja 2026. dosegnuti 4900 dolara po trojskoj unci, što je 300 dolara više nego u kolovozu. Potražnja središnjih banaka za zlatom jedan je od ključnih razloga zbog kojih cijene tog plemenitog metala snažno rastu, zaključuju Thomas i Struyven.