Cijene nafte skočile nakon napada na iransko plinsko polje

Napad na iransko plinsko polje diže cijene

Cijena nafte danas se približila razini od 110 dolara po barelu, a porasle su i cijene plina, nakon što je Iran objavio da je američko-izraelski zračni napad pogodio njegovu plinsku infrastrukturu. To je prvi napad na iransku proizvodnju fosilnih goriva od početka rata.

Iranski državni mediji izvijestili su da su u srijedu napadnuta plinska postrojenja na golemom polju Južni Pars, kojim Iran upravlja zajedno s Katarom. Zbog napada je ugašeno nekoliko petrokemijskih postrojenja kako bi se spriječilo širenje požara.

Odgovarajući na napad, Iranska revolucionarna garda zaprijetila je napadima na nekoliko energetskih postrojenja u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru, što je dodatno pojačalo zabrinutost tržišta oko opskrbe naftom i plinom iz regije.

Međunarodna referentna cijena nafte Brent porasla je za čak 5 posto, na 108,60 dolara po barelu, dok je cijena europskog plina skočila za više od 7,5 posto, na preko 55,50 eura po megavatsatu.

Katar je osudio napad. „Napad na energetsku infrastrukturu predstavlja prijetnju globalnoj energetskoj sigurnosti, kao i narodima regije i okolišu“, izjavio je glasnogovornik katarske vlade Majid al-Ansari. „Izraelsko ciljanje postrojenja povezanih s iranskim poljem Južni Pars opasan je i neodgovoran korak usred trenutne vojne eskalacije u regiji“, dodao je.

SAD privremeno ukida protekcionistički zakon

U pokušaju da smanji cijene energenata, američka vlada privremeno je suspendirala protekcionističku zabranu prijevoza tereta između američkih luka za brodove pod stranom zastavom. Bijela kuća izdala je 60-dnevno izuzeće od Jonesovog zakona, koji nalaže da se roba između američkih luka mora prevoziti brodovima koji su izgrađeni, u vlasništvu i pod upravom SAD-a.

Taj potez „omogućit će da vitalni resursi poput nafte, prirodnog plina, gnojiva i ugljena slobodno teku u američke luke tijekom šezdeset dana“, rekla je tajnica za medije Bijele kuće Karoline Leavitt.

Kanadska središnja banka upozorava na rizike

Kanadska središnja banka upozorila je da će domaći gospodarski rast kratkoročno biti slabiji od očekivanog zbog rata na Bliskom istoku. Banka Kanade zadržala je kamatne stope nepromijenjenima i istaknula da je sukob povećao nestabilnost globalnih cijena energije i financijskih tržišta te „povećao rizike za globalno gospodarstvo“.

U priopćenju se navodi da bi, osim poremećaja u opskrbi energijom, uska grla u transportu zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca mogla utjecati i na opskrbu drugim sirovinama, poput gnojiva. Banka je zaključila da su, unatoč povećanim inflatornim rizicima zbog viših cijena energije, rizici za gospodarski rast ipak veći.

Irački izvoz preko Turske

Ranije tijekom dana, cijene nafte su pale nakon što je Irak postigao dogovor s Turskom o nastavku izvoza nafte preko turskog teritorija, dogovorivši s Kurdistanom transport nafte kroz naftovod u toj regiji. Izvoz sirove nafte iz iračkih polja Kirkuk do turske luke Ceyhan je obnovljen, čime je stvorena alternativna ruta Hormuškom tjesnacu.

Međutim, Bloomberg izvještava da će preusmjeravanje dijela iračke nafte ublažiti zabrinutost oko opskrbe samo djelomično, dodajući da je proizvodnja nafte u Iraku pala na oko 1,4 milijuna barela dnevno, što je otprilike trećina razine prije zatvaranja tjesnaca.

Ipek Ozkardeskaya, viša analitičarka u Swissquoteu, kaže: „Regija se reorganizira, pripremajući se za mogućnost dugotrajnog sukoba. Potpuna obnova izvoza nafte potrajat će i uskoro bismo mogli vidjeti nestašice na fizičkom tržištu, što će vjerojatno održavati pritisak na rast cijena.

Ipak, kako se tokovi prilagođavaju alternativnim rutama, početni skok cijena zabilježen na početku rata mogao bi se ublažiti.“

Inflacija u SAD-u viša od očekivane

Veleprodajna inflacija u SAD-u neočekivano je skočila, što je iznenadilo tržišta. Indeks proizvođačkih cijena (PPI) u veljači je porastao za 0,7 posto, što je najviša razina od prošlog srpnja, dok su ekonomisti predviđali pad na 0,3 posto.

Na godišnjoj razini, PPI je porastao za 3,4 posto, što je najveći rast u godinu dana. To je znak da bi američkoj središnjoj banci moglo biti teže uskoro smanjiti kamatne stope, s obzirom na to da su se inflatorni pritisci gomilali i prije nego što je rat u Iranu podigao troškove goriva.

Posljedice za tržišta i kućanstva

Zbog izvješća o napadu na Iran, europske burze su u minusu. Britanski FTSE 100 pao je za 0,67 posto, a njemački DAX za 0,4 posto. S druge strane, ranije jutros azijske su burze zabilježile rast, pri čemu je japanski Nikkei porastao 2,8 posto, a južnokorejski KOSPI za čak 5,7 posto. Sukob je pogodio i američko tržište nekretnina.

Hipotekarne stope u SAD-u prošlog su tjedna skočile na najvišu razinu od kraja prošle godine, što je smanjilo potražnju za novim kreditima za 10,9 posto. Slična situacija je i u Velikoj Britaniji, gdje hipotekarne ponude ispod 4 posto nestaju s tržišta.

Štednja energije diljem jugoistočne Azije

Diljem jugoistočne Azije, vlade hitno traže načine za očuvanje energije i zaštitu javnosti od rastućih troškova. Na Tajlandu su voditelji vijesti skinuli sakoe u eteru nakon što je vlada pozvala javnost da smanji korištenje klima uređaja.

Na Filipinima mnogi državni službenici sada rade četiri dana u tjednu, a u Vijetnamu su dužnosnici pozvali poslodavce da omoguće rad od kuće. Međunarodna agencija za energiju opisala je trenutnu situaciju kao najveći poremećaj opskrbe u povijesti globalnog tržišta nafte.