Europa se najbrže zagrijava. Objavljeno alarmantno izvješće
NA PODRUČJU Europe je zabilježeno najviše dana s takozvanim toplinskim stresom do sada. Toplinski stres je stanje kada se tijelo ne može valjano ohladiti te mu temperatura raste do opasne visine, kada ključni organi mogu otkazati. To se događa kada tijelo ne koristi glavni način za rješavanje viška topline – isparavanje znoja kroz kožu – jer je znak previše vlažan.
Zajedničko izvješće koje su objavile Copernicus (služba EU za praćenje klimatskih promjena) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) pokazalo je nove zabrinjavajuće podatke. Naime, Europljani pate od neviđene vrućine tijekom dana, a noću su pod stresom zbog neugodne topline.
Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, upozoravaju stručnjaci, zagrijavajući se brzinom koja je daleko iznad globalnog prosjeka.
Stopa smrtnosti od vrućina porasla za 30%
Stopa smrtnosti od vrućina je u zadnja dva desetljeća u Europi porasla za 30%. Ekonomski gubici povezani s vremenom i klimom procijenjeni su na 13.4 milijarde eura, navodi se u izvješću.“Možda se čini da zbog klimatskih mjera plaćamo visoku cijenu, ali ako ništa ne poduzmemo – cijena će biti još veća“, kazala je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo, a prenosi The Guardian.
Prema izvješću, temperature su u cijeloj Europi bile iznad prosjeka tijekom 11 mjeseci prošle godine, uključujući najtopliji rujan od početka mjerenja. Zbog vrućina i suša došlo je do velikih požara koji su opustošili sela i „gušili“ stanovnike gradova.
Požari su bili najintenzivniji u južnim europskim zemljama poput Portugala, Španjolske i Italije. Grčku je pogodio najveći šumski požar zabilježen u EU, u kojem je izgorjelo 96.000 hektara zemlje, navodi se u izvješću.
Razorni požari i smrtonosne poplave
S druge strane su obilne kiše uzrokovale smrtonosne poplave. Europa je 2023. bila oko 7% vlažnija od prosjeka u zadnja tri desetljeća. „Prošle godine je Europu pogodio najveći šumski požar. U isto vrijeme smo svjedočili jednoj od najkišovitijih godina, jakim morskim toplinskim valovima i razornim poplavama“, rekao je Carlo Buontempo, direktor Copernicusa.
Kontinent je iskusio najtopliju godinu otkako postoje mjerenja. Sjeverozapadna Europa doživjela je najtopliji lipanj dosad, dok je veći dio Europe bio pogođen toplinskim valovima tijekom „produljenog ljeta“ od lipnja do rujna.
Na vrhuncu toplinskog vala u srpnju, 41 posto južne Europe bilo je zahvaćeno jakim do ekstremnim toplinskim stresom koji pogoršava postojeće zdravstvene uvjete i može povećati rizik od bolesti.
Manje snježnih padalina
Suše je bilo na Pirenejskom poluotoku i u istočnoj Europi. Broj dana sa snježnim padalinama je bio ispodprosječan, navodi se u izvješću, a nedostatak zimskog snijega u kombinaciji s ljetnim toplinskim valovima znači da su se Alpama ledenjaci iznimno topili. U posljednje dvije godine alpski ledenjaci izgubili su oko 10% svog preostalog volumena.
Još uvijek nije sasvim jasno na koji način globalno zagrijavanje potiče sve obilnije oborine. Topliji zrak može zadržati više vlage, što omogućuje ekstremnije oluje. No s druge strane, zbog kompleksnosti klimatskih promjena ne treba uvijek doći do oborina. Mnogo je jača poveznica između globalnog zatopljenja i toplinskih valova.
U izvješću se ne navode podaci za prošlu godinu o broju umrlih od vrućine, no poznato je da je 2022. zbog vrućina bilo 70.000 dodatnih smrtnih slučajeva. „Broj smrtnih slučajeva povezanih s visokim temperaturama je u 2023. vjerojatno bio veći“, rekla je klimatologinja Friederike Otto sa Sveučilišta Imperial College London.
