Tropske šume počele ispuštati više CO2 nego što ga upijaju. „Ovo je zabrinjavajuće“

AUSTRALSKE tropske prašume postale su prve na svijetu koje ispuštaju više ugljika nego što ga apsorbiraju, pokazuje novo istraživanje povezano s posljedicama klimatskih promjena, izvještava BBC.

Prašume se tradicionalno smatraju ponorima ugljika jer upijaju više emisija nego što ih stvaraju, a novi rast stabala nadoknađuje ugljik koji se oslobađa raspadanjem starih stabala. No nova studija temeljena na podacima iz prašuma u australskoj saveznoj državi Queensland pokazala je da ekstremne temperature uzrokuju više smrti stabala nego novog rasta.

Glavna autorica istraživanja, dr. Hannah Carle sa Sveučilišta Western Sydney, rekla je za australski ABC da otkrića imaju velike posljedice za globalne ciljeve smanjenja emisija, koji se dijelom oslanjaju na sposobnost ekosustava poput prašuma da apsorbiraju ugljik.

“Trenutni modeli možda precjenjuju sposobnost tropskih šuma da nadoknade emisije fosilnih goriva”, rekla je dr. Carle.

Ugrožena sposobnost apsorpcije CO2

Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature, drveće koje umire – trupci i grane poznati kao drvena biomasa – od prije otprilike 25 godina više ne djeluje kao ponor nego kao izvor emisija. “Šume pomažu ublažiti najgore posljedice klimatskih promjena jer apsorbiraju dio ugljikova dioksida nastalog izgaranjem fosilnih goriva, ali naše istraživanje pokazuje da je ta sposobnost sada ugrožena”, upozorila je dr. Carle.

Dodala je da je povećana smrtnost stabala posljedica klimatskih promjena, osobito češćih i intenzivnijih toplinskih valova, suhoće zraka i dugotrajnih suša. Analiza temeljena na 49 godina podataka iz 20 šuma u Queenslandu pokazala je i da su se broj i jačina ciklona povećali, što ubija više stabala i otežava oporavak šumskih ekosustava.

“Imamo dokaze da su australske vlažne tropske šume prve na svijetu koje pokazuju ovu promjenu u drvenoj biomasi”, rekla je dr. Carle. “To je vrlo značajno, moglo bi biti poput kanarinca u rudniku ugljena.”

Kritike zbog nedovoljnog smanjenja emisija

Stariji autor studije, prof. Patrick Meir, rekao je za AFP da su rezultati vrlo zabrinjavajući i da je vjerojatno da će sve tropske šume reagirati na sličan način, ali da je za konačan zaključak potrebno više podataka i daljnje istraživanje.

Australija, jedan od najvećih svjetskih zagađivača po stanovniku, nedavno je objavila nove ciljeve smanjenja emisija. Planira ih smanjiti za najmanje 62 posto do 2035. godine u odnosu na razine iz 2005.

No zemlja i dalje trpi globalne kritike zbog oslanjanja na fosilna goriva. Vlada je nedavno dopustila da jedno od najvećih plinskih postrojenja u zemlji, Woodsideov North West Shelf, nastavi raditi još 40 godina.

Prošlog mjeseca novo izvješće o utjecaju klimatskih promjena pokazalo je da je Australija već premašila zagrijavanje od 1.5 °C i da nijedna zajednica neće biti pošteđena kaskadnih, povezanih i istodobnih klimatskih rizika.