Europski obavještajci: Ruski špijuni sve agresivnije pokušavaju ukrasti naše tajne

Prema njihovim riječima, ruski agenti osnivaju lažne tvrtke, regrutiraju posrednike te koriste kibernetičke operativce i hakere za prikupljanje informacija koje bi mogle poslužiti i za napade na ključnu infrastrukturu.

Četiri godine međunarodnih sankcija otežale su Moskvi nabavu strojeva, tehnologije i istraživanja iz Europe, dok je rat u Ukrajini dodatno opteretio ključne industrije i gurnuo zemlju prema mogućoj financijskoj krizi.

„Žele ukrasti tehnologiju kako bi mogli parirati Zapadu“

„Točno znaju što im treba i ulažu ozbiljan napor kako bi došli do naprednih alatnih strojeva, tvorničke opreme, istraživanja i tehnologija dvojne namjene“, rekao je Christoffer Wedelin, zamjenik šefa operacija švedske sigurnosne službe.

Prema njegovim riječima, u Švedskoj Rusija cilja obrambenu industriju i najnaprednija istraživanja naoružanja, uključujući borbeni zrakoplov Gripen, ali pokušava nabaviti i lasersku tehnologiju razvijenu u civilne svrhe koja se može ugraditi u oružane sustave.

Slične procese opisuje i finska sigurnosna služba, čiji je direktor Juha Martelius rekao da Moskva pokušava ukrasti tehnologije koje bi joj trebale omogućiti pariranje Zapadu u budućnosti. „Riječ je o svemirskoj tehnologiji, kvantnoj tehnologiji, arktičkoj i pomorskoj tehnologiji“, naveo je, dodajući da je svemirska tehnologija nešto što Rusiji treba „odmah“.

Istaknuo je i da Moskva pokušava doći do sankcionirane računalne opreme i softverskih nadogradnji za industrijske strojeve.

Šveđani nedavno uhitili dvije osobe zbog kršenja sankcija

Direktorica britanske obavještajne službe za signale Anne Keast-Butler optužila je Rusiju da „nemilosrdno cilja“ Ujedinjeno Kraljevstvo i europske saveznike krađom tehnologije te planiranjem sabotaža i pokušaja atentata.

Ovoga mjeseca švedske su vlasti uhitile dvije osobe pod sumnjom da su kršile sankcije, a slučaj je povezan s turskom tvrtkom koja je u Rusiju isporučila desetke pošiljki strojeva za obradu metala.

Wedelin upozorava da sve složenije sheme nabave znače da bi tvrtke mogle nesvjesno postati dio ruskog opskrbnog lanca za rat. „Sve ruske sigurnosne i obavještajne službe pomažu državi da dođe do toga“, ustvrdio je.

Kibernetički napadi

Dodao je i da Moskva provodi kibernetičke napade na europske tvrtke i kritičnu infrastrukturu kako bi prikupila podatke koje bi mogla iskoristiti „kada za to dođe trenutak i kada im to bude u interesu“. Kao primjer naveo je napad na jednu švedsku elektranu prošle godine.

Prema njegovim riječima, napadači su pokušali „uništiti“ objekt, ali nisu uspjeli jer je sustav otkrio upad. Smatra da je cilj dijelom bio i potkopavanje zapadne podrške Ukrajini. Ranije su, kaže, švedske službe uglavnom bilježile izviđačke i obavještajne aktivnosti, no ovaj napad označio je promjenu u ruskom pristupu.

Slična upozorenja dolaze i iz Estonije, čiji je šef vanjske obavještajne službe Kaupo Rosin ocijenio da rusko gospodarstvo „uopće ne stoji dobro“. Prema procjenama finske službe, oko trećine ruskog BDP-a odlazi na ratne potrebe, dok sankcije i rat usporavaju rast i potiču inflaciju.

Britanci procjenjuju da je poginulo oko 500.000 ruskih vojnika

Ruski državni proračun za 2026. planiran je s deficitom od 3.7 bilijuna rubalja, a već je do kraja veljače dosegnut gotovo cijeli planirani manjak, rekao je Rosin. Dodao je da je rat u Iranu, koji je izbio 28. veljače, podigao cijene nafte i privremeno pomogao ruskim financijama, no upozorio je da to ne rješava strukturne probleme.

Prema njegovim riječima, obavještajni podaci pokazuju sve mračnije raspoloženje unutar ruskog vrha, dok se narativ o „potpunoj pobjedi“ u Ukrajini povukao.

Britanska obavještajna služba procjenjuje da je od početka invazije 2022. poginulo oko 500.000 ruskih vojnika, iako Moskva i Kijev ne objavljuju službene brojke. Zastoj na bojištu i ekonomski problemi, navodi Rosin, sve češće dovode ruske dužnosnike do pitanja o tome čemu sve to služi.

Finski obavještajni šef Martelius dodao je da, iako dio informacija možda dolazi do predsjednika Vladimira Putina u „pročišćenom obliku“, vjeruje da on ima jasnu sliku ekonomskih izazova. No to, kaže, ne znači da će doći do političkih promjena. „Vrlo je opasno analizirati Rusiju kao da je riječ o državi poput naše. Ona to nije“, upozorio je.