Ovo nije Krim, nego autoput Moskva-St. Peterburg. „Ovo je tek početak, najgore stiže“

Iako ukrajinski napadi već mjesecima sustavno uništavaju ruska postrojenja za preradu nafte, situacija je sada ušla u potpuno novu fazu. Nestašica se prvi put prelila na dva najveća i politički najvažnija grada u zemlji te je počela izravno udarati na životni standard običnih građana.

Društvenim mrežama širi se snimka koja, prema navodima, prikazuje red za gorivo na autocesti između Moskve i Sankt Peterburga, rodnog grada ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Kako otkriva Bloombergovo izvješće, Kijev napadima na rafinerije želi presušiti izvore financiranja ruskog ratnog stroja te istovremeno skratiti Moskvi krila kako ne bi profitirala od skoka cijena nafte izazvanog ratom u Iranu. Ukrajinski su dronovi samo tijekom svibnja čak 16 puta pogodili ruske rafinerije, pri čemu se na udaru našlo osam od deset najvećih postrojenja u zemlji. Ukupno je zabilježeno najmanje 30 udara na rusku naftnu infrastrukturu, što je mjesečni rekord od početka totalne invazije.

Problem krenuo na Krimu

Prema izvještavanju The Moscow Timesa, deficit goriva najprije se pojavio na okupiranom Krimu, a potom se poput požara proširio duboko u unutrašnjost Rusije. Naftna kompanija Tatneft u najmanje šest regija sada prodaje najviše 20 litara benzina po kupcu. Istovremeno, potpuni nestanak pojedinih vrsta goriva zabilježen je na crpkama u Kuzbasu, Tatarstanu te u Uljanovskoj i Nižnjenovgorodskoj oblasti.

Ništa bolja situacija nije ni u poljoprivredi. Ruski poljoprivrednici javljaju o ozbiljnim zastojima u isporuci dizela diljem južne Rusije. Najnovija žrtva ovog naftnog škripca postao je zračni promet.

Sredinom lipnja čak je šest gradova, uključujući Nižnji Novgorod i Krasnodar, uvelo stroga ograničenja za točenje goriva u putničke zrakoplove. To je uslijedilo nakon što su zračne luke u Sankt Peterburgu, Jekaterinburgu i Ufi još potkraj svibnja ostale bez zaliha kerozina. Kako bi pod svaku cijenu zaštitila domaće tržište, Moskva je povukla radikalan potez i potpuno zabranila izvoz zrakoplovnog goriva sve do kraja studenog.

Najgora kriza u povijesti ili privremeni šok?

Specijalizirani medij Energy Intelligence već je izdao dramatično upozorenje kako Rusiji prijeti najteža energetska kriza u njezinoj povijesti. Ipak, analitičari ističu da je riječ o prognozi, a ne o konačnoj presudi. Bloomberg je početkom lipnja procijenio da Rusija još uvijek nije dosegnula kritične razine nestašice iz prošle godine.

Kako bi održao privid normalnog funkcioniranja i spriječio kolaps na tržištu, Kremlj troši golem novac i drastično mijenja dosadašnja pravila igre. Ruskim naftnim kompanijama samo su tijekom travnja i svibnja isplaćene državne subvencije u iznosu od nevjerojatnih 700 milijardi rubalja (oko 9,7 milijardi dolara). Osim toga, vlasti su u lipnju povukle očajnički potez i dopustile prodaju lošijeg benzina ekološke klase Euro-3 umjesto dosadašnjeg standarda Euro-5. Moskva je tako odlučila žrtvovati kvalitetu goriva kako bi dobila na količini.

Unatoč tim očajničkim mjerama, cijene na burzama lete u nebo. The Moscow Times navodi da je cijena dizela na veletržnicama ove godine skočila za 43 posto, dok je zrakoplovno gorivo poskupjelo za 40 posto. Maloprodajne cijene benzina na crpkama porasle su za gotovo 4 posto u mjesec dana do početka lipnja, što je najbrži i najoštriji skok još od 2018. godine. Prema analizi prognostičkog centra TsMAKP, ukupna bi inflacija u Rusiji ove godine mogla prvi put premašiti 6 posto na godišnjoj razini.

Vlast tvrdi da je sve u redu, ekonomisti najavljuju najgore

Stručnjaci iz centra TsMAKP pojašnjavaju da je do divljanja cijena goriva došlo zbog kombinacije nekoliko čimbenika: rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, ljetne sezone putovanja i poljoprivrednih radova, ali i teških posljedica udara ukrajinskih dronova u južnoj Rusiji. Ipak, oni naglašavaju da je ovaj skok koncentriran na tek nekoliko kategorija proizvoda te da situacija još uvijek nije sustavno izmaknula kontroli, zbog čega smatraju da je ciljana inflacija od 5 posto do kraja godine i dalje dostižna.

Iz Kremlja, očekivano, stižu same demantije i pokušaji smirivanja javnosti. Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je 21. svibnja da su ponuda i potražnja na tržištu u savršenom balansu, a pad proizvodnje u rafinerijama pokušao je opravdati uobičajenim sezonskim remontom i redovnim održavanjem postrojenja.

S druge strane, neovisni ekonomski stručnjaci ne vjeruju u službenu priču režima. Jaroslav Kabakov, strateg u ruskoj brokerskoj kući Finam, upozorava da ovaj udarac dolazi izravno s proizvodne strane i da se situacija ne može lako pokrpati. Prema njegovim riječima, prava kriza tek počinje, a najteži dani za Rusiju dolaze u kolovozu i rujnu, kada potražnja za gorivom tradicionalno dostiže svoj vrhunac.