EU se predomislila oko zabrane benzinaca i dizelaša. Najveći dobitnik je Kina

Izvršno tijelo EU-a tvrdi kako novi automobilski paket, predstavljen prošlog tjedna, uspostavlja ravnotežu između klimatskih ciljeva i očuvanja globalne konkurentnosti europskog sektora. Međutim, lijevo orijentirani političari i analitičari ne dijele to mišljenje.

„Paket ne rješava nijedno od strukturnih pitanja europskih proizvođača automobila u Europi ili globalno“, rekao je Nils Redeker, suvoditelj Centra Jacques Delors. „Postoji tehnološki jaz između europskih proizvođača automobila i onih u Kini. Paket ne pomiče iglu ni na jednom od ovih frontova.“

Europska autoindustrija suočava se s nizom problema: gubi tlo pod nogama na kineskom tržištu gdje se kupci okreću domaćim brendovima s boljim električnim automobilima, prodaja na domaćem terenu usporava, a tu je i transatlantski trgovinski rat potaknut od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Dar kineskoj autoindustriji

Komisija je ublažila cilj smanjenja emisija za 2035. sa 100 posto na 90 posto u odnosu na razine iz 2021. godine. Preostalih 10 posto, navode, morat će se nadoknaditi ulaganjima u zeleni čelik i alternativna goriva.

Jedan od ključnih zahtjeva industrije bio je da se i nakon 2035. dopusti proizvodnja plug-in hibrida, vozila koja kombiniraju električni motor i klasični motor s unutarnjim izgaranjem. Bruxelles je popustio, dopuštajući hibride, čiste motore s unutarnjim izgaranjem i takozvane „produživače dometa“ – male motore koji pune bateriju i tako povećavaju doseg vozila.

Opasnost leži u tome što bi ovakva odluka mogla potaknuti proizvođače da nastave ulagati u motore s unutarnjim izgaranjem ili hibride, umjesto da se usredotoče na dostizanje Kine u segmentu potpuno električnih vozila.

„To bi naštetilo europskoj konkurentnosti i u osnovi pomoglo Kini da brže napreduje“, upozorio je Redeker.

Nizozemski europarlamentarac Mohammed Chahim iz redova Socijalista i demokrata bio je još izravniji tijekom rasprave u parlamentu. „Ovo je božićni dar za kinesku automobilsku industriju“, poručio je.

Iako je Komisija prošle godine uvela nove carine na električna vozila proizvedena u Kini, kineski brendovi zaobilaze te prepreke isporukom plug-in hibrida, koji su sve popularniji među europskim kupcima. Prema podacima Schmidt Automotivea, tri od 15 najprodavanijih plug-in modela ove godine dolaze od kineskih proizvođača. U prvih deset mjeseci ove godine, prodaja plug-in hibrida porasla je za 43,2 posto u odnosu na lani, pokazuju podaci udruženja ACEA.

Europa gubi utrku na globalnom tržištu

Dok se novi paket fokusira na proizvodnju unutar Europe, europski proizvođači su globalne kompanije koje se moraju natjecati na svim svjetskim tržištima.

Kina je desetljećima bila „zlatna koka“ za njemačke proizvođače, no situacija se drastično promijenila. U posljednjih pet godina, kineski su proizvođači, potaknuti vladinim politikama, masovno prešli na potpuno električna vozila, a potrošači su ih slijedili. Danas više od 50 posto prodanih automobila u Kini čine električna vozila.

Prema novom izvješću think tanka Ember, u prvih deset mjeseci ove godine električna vozila činila su četvrtinu globalne prodaje automobila, što je ogroman skok u odnosu na samo 3 posto u 2019. godini.

Prijelaz na električna vozila ubrzava se i na tržištima u razvoju s ogromnim prodajnim potencijalom, poput Latinske Amerike i jugoistočne Azije. Vijetnam i Singapur već sada imaju veću prodaju električnih vozila od EU. U Vijetnamu je 2021. udio električnih vozila bio manji od 1 posto, a danas je gotovo 40 posto, navodi se u izvješću.

„Tržišta u razvoju su ogromna nagrada koju Europa ne smije dopustiti da joj izmakne“, rekao je Chris Heron, glavni tajnik trgovačkog udruženja E-Mobility Europe. „Kineski igrači svakodnevno napreduju diljem Latinske Amerike i jugoistočne Azije. Europski dugoročni put za natjecanje moraju biti električna vozila.“