Iran oštetio rijetki američki radar, Pentagon hitno posegnuo po rezerve, CSIS izračunao cijenu
A-10 Thunderbolt II Warthog na Bliskom istoku
Usaf/u.s. Air/zuma Press/profimedia/Usaf/u.s. Air/zuma Press/profimedia
ENERGETSKI ŠOKStručnjaci: ‘Ovo je najgori globalni poremećaj u povijesti, čak ni 1973. nije bilo tako loše‘
IZ MINUTE U MINUTUEksplozije u Bahreinu, napadnuta američka vojna baza
Rat u Iranu, koji ulazi u četvrti tjedan, doveo je do raspoređivanja tisuća američkih vojnika u regiji. Iran je u međuvremenu intenzivirao napade, lansirajući rakete i dronove preko Perzijskog zaljeva, uključujući ciljeve poput američkih baza i prijeteći napadima na turističke destinacije.
Iranski napadi na vojne baze koje koriste Sjedinjene Države na Bliskom istoku prouzročili su gotovo milijardu dolara štete u prva dva tjedna rata, pokazuje najnovija analiza Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) i BBC-a. Najveći dio štete nastao je u prvom tjednu nakon početka sukoba.
Od ukupno oko 800 milijuna dolara procijenjene štete, čak 485 milijuna odnosi se na oštećenja radarskih sustava AN/TPY-2 u sklopu proturaketnog sustava THAAD u Jordanu. Dodatnih 310 milijuna dolara otpada na oštećenja zgrada i infrastrukture u američkim i savezničkim bazama u regiji. Iran je, prema analizi satelitskih snimaka BBC-a, više puta napao najmanje tri zračne baze u Kuvajtu, Kataru i Saudijskoj Arabiji, kojima se koriste američke snage ili u kojima su raspoređeni američki vojni kapaciteti. Postoje i tvrdnje da je Rusija Teheranu dostavljala obavještajne podatke o američkim vojnim položajima.
Iranski napadi usmjereni su ponajprije na protuzračne sustave, radare i komunikacijsku infrastrukturu u zemljama poput Jordana i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Uništavanje tih sustava otežava rano upozoravanje i otkrivanje napada. Primjerice, radarski i satelitski sustavi praktički funkcioniraju kao „oči i uši“ oružanih snaga, pa njihovo oštećenje ili uništenje značajno smanjuje mogućnost pravodobnog otkrivanja prijetnji i koordinacije obrane. Zbog gubitaka i pritiska na obrambene kapacitete, SAD je premjestio sustave THAAD iz Južne Koreje na Bliski istok te najmanje dva sustava Patriot iz Njemačke u Tursku, nakon što je prema Turskoj ispaljeno nekoliko balističkih raketa iz Irana.
To istovremeno stvara praznine u europskoj obrani, što izaziva zabrinutost u Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da će Ukrajina ostati bez Patriota, koji su ključni za obranu od ruskih zračnih napada, zbog rata na Bliskom istoku. Zelenski je također u nedavnom intervjuu za BBC otkrio da SAD proizvodi 60-65 Patriot raketa mjesečno, oko 700-800 godišnje, te da je 803 iskorišteno prvog dana rata na Bliskom istoku. Prema podacima Instituta za istraživanje vanjske politike, SAD je ispalio oko 325 raketa Patriot tijekom prvih 96 sati rata protiv Irana.
Pentagon procjenjuje da je prvih šest dana rata koštalo 11,3 milijarde dolara, a CSIS u svojoj analizi navodi da je trošak u prvih 12 dana rata narastao na 16,5 milijardi dolara. Troškovi rata ubrzano rastu i opterećuju američki proračun. Pentagon traži dodatnih 200 milijardi dolara za financiranje rata. „Potreban nam je novac za ubijanje negativaca“, rekao je ministar rata Pete Hegseth.
Unatoč tome, predsjednik Donald Trump tvrdi da se SAD približava ostvarenju svojih ciljeva, uključujući slabljenje iranskog nuklearnog programa i vojne moći. Trump je istodobno signalizirao mogućnost „smanjenja“ rata, iako američke snage pojačavaju napade i dodatno se raspoređuju u regiji. Iranski pogon za obogaćivanje uranija u Natanzu ponovno je u subotu ujutro bio meta američko-izraelskih napada, izvijestila je državna novinska agencija Tasnim, dodajući da je inspekcija pokazala da nije došlo do curenja radioaktivnog materijala. Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči u intervjuu za japanski Kyodo rekao je da je Iran „spreman saslušati i razmotriti prijedloge“ inicijative za okončanje rata.
Izrael u isto vrijeme najavljuje nove eskalacije. „Odlučni smo nastaviti ofenzivu protiv iranskog terorističkog režima, odrubljivati glave njegovim zapovjednicima i onemogućivati njegove strateške sposobnosti sve dok se ne eliminira svaka sigurnosna prijetnja Državi Izrael i američkim interesima u regiji. Nećemo stati dok se ne postignu svi ratni ciljevi“, poručio je izraelski ministar obrane Israel Katz, prenosi Times of Israel.
Sukob je uvelike prerastao u borbu između naprednih protuzračnih sustava i iranskog arsenala dronova i raketa. Iran se koristi relativno jeftinim dronovima koje može proizvoditi u velikim količinama dok Amerikanci troše skupe presretače. Američki dužnosnici priznaju da su dosadašnji napori u suzbijanju dronova bili djelomično učinkoviti. Zato sada raspoređuju napredne protudronske sustave Merops, koji su jeftiniji i učinkovitiji u borbi protiv bespilotnih letjelica.
Američka administracija također ubrzano isporučuje protuzračnu obranu i opremu saveznicima u Zaljevu, u paketu vrijednom 23 milijarde dolara, saznaje Wall Street Journal. Istodobno SAD u regiju šalje USS Boxer i druga dva amfibijska jurišna broda, s otprilike 2500 marinaca 11. ekspedicijske jedinice, potvrdili su američki dužnosnici za Reuters. Prošlog je tjedna na Bliski istok već raspoređen USS Tripoli, sa sjedištem u Japanu, i pripadnici 31. ekspedicijske jedinice koja broji oko 2200 marinaca.
Osim toga, jurišni zrakoplovi A-10 Warthog i jurišni helikopteri Apache raspoređeni su već oko Hormuškog tjesnaca radi osiguravanja prolaza. Nije jasno zašto Trump šalje dodatne trupe i gdje će točno biti smještene – hoće li biti podrška zračnim snagama ili ih planira rasporediti na iranski teritorij? Ako se doista odluči za „čizme na terenu“, to bi značilo da rat ulazi u novu, nepopularnu fazu.
Prema najnovijoj anketi Reutersa/Ipsosa, gotovo dvije trećine Amerikanaca vjeruje da će Trump narediti trupama da krenu u veliki kopneni rat, a samo sedam posto njih podržava takav potez. Bivši zapovjednik CENTCOM-a Joseph Votel procjenjuje da će rat potrajati mjesecima. Operacije poput invazije na otok Harg ili zapljene visoko obogaćenog uranija su izvedive, ali logistički izuzetno zahtjevne i rizične.
