Nova tužba protiv OpenAI-ja. Tužitelji: Dijelio je privatne razgovore korisnika
Optužbe za kršenje privatnosti
U tužbi se precizira da dijeljenje podataka s Metom i Googleom, tvrtkama čije se poslovanje temelji na ciljanom oglašavanju, krši Kalifornijski zakon o narušavanju privatnosti (CIPA) i Zakon o privatnosti elektroničkih komunikacija. Posebno se ističu integracije OpenAI-ja s alatima za praćenje i prikupljanje podataka kao što su Meta Pixel i Google Analytics. Prema navodima, ChatGPT navodno dijeli teme razgovora korisnika, njihove korisničke identifikatore i e-mail adrese s Googleom i Metom.
Intimni podaci u rukama oglašivača
Takav model prikupljanja podataka, često nazivan „nadzornim kapitalizmom“, temelj je na kojem je izgrađen današnji internet. Iako OpenAI, kao i brojne druge tehnološke tvrtke, u svojoj politici privatnosti navodi da prikuplja, pohranjuje i dijeli niz korisničkih podataka, chatbotovi poput ChatGPT-ja izrazito su osobna tehnologija.
Poznato je da se milijuni ljudi obraćaju chatbotovima za emocionalnu podršku i pomoć u vezi s mentalnim zdravljem, a mnogi koriste ChatGPT i kao terapeuta. Za neke je ChatGPT postao prijatelj, povjerenik ili čak romantični partner kojem otkrivaju svoje najdublje misli i osjećaje.
Čak i kad se ne radi o emocionalnoj vezi, korisnici ga upotrebljavaju za poslovne, zdravstvene, financijske i pravne savjete. Uvid u nečije razgovore s chatbotom ili njihova algoritamska analiza može stvoriti iznimno intiman i detaljan portret osobe, od svakodnevnih aktivnosti do njezina unutarnjeg svijeta.
U interakciji s chatbotom koji se ponaša kao stvarna osoba lako je zaboraviti da je riječ o proizvodu koji prikuplja, pohranjuje i dijeli vaše osobne podatke. Nedavno uvođenje oglasa u ChatGPT, koje je navodno vrlo unosno, može poslužiti kao podsjetnik da vas vaš prijateljski chatbot zapravo nadzire.
OpenAI nije jedini na meti tužbi
Iz OpenAI-ja nisu odmah odgovorili na upit za komentar o tužbi. Tvrtka nije prva iz AI industrije koja se suočava s pravnim problemima zbog privatnosti i tehnologije oglašavanja. Ranije ove godine slična je tužba podnesena protiv tvrtke Perplexity.
Taj je slučaj dobrovoljno odbačen, no kako je Madeline Batt iz organizacije Tech Justice Law Project nedavno sažela za Tech Policy Press, tužba je istaknula da je korisnik upotrebljavao proizvod „za pravne i financijske savjete, ne shvaćajući da su osobni financijski podaci koje je podijelio s Perplexityjem otkriveni Googleu i Meti putem tehnologija za praćenje“.
U današnjem digitalnom svijetu malo je prostora koji je uistinu privatan. Čak i prije pojave javno dostupnih chatbotova, već smo bili uronjeni u probleme s privatnošću; AI tvrtke jednostavno su se pridružile toj praksi.
Ostaje za vidjeti kako će se ova kolektivna tužba rasplesti, no bez obzira na ishod, pouka bi mogla biti da je većina AI tvrtki, na kraju krajeva, samo još jedna tehnološka tvrtka. Možda bi im tako trebalo i pristupati.
Google Chrome potajno instalira svoj AI model bez pristanka korisnika
Hanff je otkrio datoteku od četiri gigabajta pod nazivom „weights.bin“ u direktoriju „OptGuideOnDeviceModel“. Riječ je o datoteci koja sadrži „težine“ – naučene parametre koji AI modelu omogućuju procjenu važnosti različitih podataka.
Konkretno, radi se o Googleovom AI modelu Gemini Nano, dizajniranom za rad izravno na uređaju korisnika umjesto u oblaku. „Chrome nije tražio dopuštenje. Ne obavještava korisnika o tome. Ako korisnik i obriše datoteku, Chrome je jednostavno ponovno preuzme“, napisao je Hanff.
Šutnja Googlea i bijes korisnika
Mnoga pitanja o posljedicama ovog preuzimanja i utjecaju na performanse uređaja ostaju otvorena, osim očitog zauzimanja značajne količine prostora za pohranu. No, nedostatak transparentnosti i sve veći otpor prema nametanju umjetne inteligencije ne idu Googleu u prilog. Tvrtka se o ovom pitanju još nije oglasila, a na upit za komentar nije odgovorila. Korisnici interneta, već dugo oprezni prema nametanju AI tehnologije bez pristanka, izrazili su svoje ogorčenje.
„Ostavimo sad po strani umjetnu inteligenciju i klimu, moj je stvarni problem što Google instalira bilo što bez mog pristanka, bez obzira na veličinu“, napisao je jedan korisnik Reddita. „Srećom, ne koristim Chrome, za mene je to Firefox.“ Drugi smatraju da Google na ovaj način želi umjetno napuhati statistike o korištenju svoje AI tehnologije.
„Sve ovo rade samo kako bi tržištu mogli pokazati da ljudi doista ‘koriste’ njihovo AI smeće“, komentirao je jedan korisnik. „Umjetna inteligencija je takvo sranje da je tvrtke moraju gurati ljudima niz grlo. Znaju da ovo nitko nije tražio“, dodao je drugi, dok je treći zaključio: „Malo je toga što je Google mogao učiniti da brže otjera korisnike s Chromea od ovoga.“
Pravne posljedice i kako se zaštititi
Hanff tvrdi da bi, s obzirom na milijarde korisnika Chromea, ova instalacija mogla uzrokovati „između šest tisuća i šezdeset tisuća tona ekvivalenta emisija CO2, ovisno o tome koliko uređaja primi datoteku“. Osim ekološke zabrinutosti, Hanff ističe da bi Googleovo postupanje moglo predstavljati „izravno kršenje“ propisa Europske unije o zaštiti podataka, uključujući Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR). „To je doslovno definicija zlonamjernog softvera“, optužio je jedan korisnik na društvenoj mreži X.
Kako je Hanff objasnio na svom blogu, preuzimanje datoteke pokreće se ako su u pregledniku aktivirane zadane AI značajke. „Na svakom računalu koje zadovoljava hardverske zahtjeve, Chrome tretira korisnikov hardver kao odredište za isporuku i zapisuje model“, napisao je. Kako bi se spriječila ponovna instalacija, savjetuje ručno isključivanje AI značajki u postavkama preglednika. Googleov Chrome nije jedini preglednik koji se našao na udaru kritika zbog AI-ja.
Nakon negodovanja korisnika, Mozilla je obećala uvesti opciju za potpuno isključivanje svih novih AI funkcija u Firefoxu. S druge strane, konkurentski preglednik Vivaldi zauzeo je drugačiji stav. Izvršni direktor Jon von Tetzchner u kolovozu je obećao da će se tvrtka „odlučiti za ljude umjesto za pompu“. „Nastavit ćemo razvijati preglednik za znatiželjne umove, napredne korisnike, istraživače i sve koji cijene neovisnost“, napisao je tada. „Ako umjetna inteligencija doprinosi tom cilju, a da pritom ne krade intelektualno vlasništvo, ne ugrožava privatnost ili otvoreni internet, koristit ćemo je. Ako ljude pretvara u pasivne potrošače, nećemo.“
Znate li nešto više o temi ili želite prijavitiešku u tekstu? Kliknite ovdje.
