Rusija o ukrajinskim napadima na Putinov rodni grad: „Ovo je neviđeno“
Guverner Lenjingradske oblasti Aleksandr Drozdenko rekao je da je iznad regije srušeno više od 140 dronova, dok je guverner Sankt-Peterburga Aleksandr Beglov prvi put od početka rata pozvao stanovnike da ostanu u zatvorenim prostorima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da su ukrajinske snage pogodile ruska skladišta oružja i pomorsku bazu, nazvavši napad pravednim odgovorom na ruske napade.
Zelenski: Vrijeme je da se rat završi
Napad se dogodio dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin na forumu rekao da nema smisla sastati se sa Zelenskim, koji je pozvao na izravne pregovore o završetku rata.
„Vrijeme je da se ovaj rat završi“, objavio je Zelenski na društvenim mrežama, optuživši Putina da želi „nastaviti ratovati“.
Rekao je da su ukrajinski dronovi preletjeli 1000 kilometara do područja Sankt-Peterburga i gađali „arsenale neprijateljske mornarice i bazu u Kronštadtu“.
Dodao je da je pogođeno i skladište nafte u Krasnodarskoj oblasti na jugu Rusije, udaljeno oko 500 kilometara.
Putin odbio sastanak
Zelenski je u četvrtak Putinu poslao otvoreno pismo u kojem je pozvao na izravne pregovore o završetku rata, koji je počeo ruskom totalnom invazijom 2022. godine.
Napisao je da bi bilo „pogrešno samo čekati“ da rat ponovno dođe u fokus SAD-a.
Putin je u petak odbio zahtjev za sastanak i ponovio da mirovni pregovori trebaju prethoditi bilo kakvom primirju. Rekao je i da će Rusija završiti rat tek kada ostvari svoje ciljeve.
Rusija već dugo traži da se Ukrajina povuče iz Donjecke, Luhanske, Hersonske i Zaporiške oblasti te da odustane od ulaska u NATO.
Ukrajina napada rusku logistiku
U okupiranom dijelu Luhanske oblasti vlasti koje je postavila Moskva suspendirale su autobusne linije na dvije autoceste nakon niza ukrajinskih napada dronovima na rusku logistiku.
Stanovnike su pozvale da ne koriste te prometnice „iz sigurnosnih razloga“. Proruska uprava zabranila je i prigradski željeznički promet te prijevoz skupina djece unutar Luhanske oblasti.
Putin je ranije tvrdio da Rusija potpuno kontrolira takozvanu Luhansku Narodnu Republiku.
Ukrajinske snage posljednjih tjedana intenzivno gađaju rusku logistiku na okupiranim područjima Ukrajine. Jedan analitičar rekao je BBC-ju da je od početka svibnja pogođeno više od 200 kamiona i više od 30 cisterni s gorivom.
Rusi šokirani novim udarima. Ukrajina: Stvari će sad postati puno gore za vas
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha reagirao je na odluku Kremlja izravnom porukom na društvenoj mreži X, upozorivši rusko vodstvo da su odbijanjem dijaloga propustili posljednju priliku za dostojanstven izlazak iz sukoba te da Moskvu čeka dramatično pogoršanje situacije na svim poljima.
„Već sada nema sigurnih mjesta u Rusiji, ali udarit ćemo još jače“
„Nema dobrih vijesti za Ruse. Odbijanjem ponude predsjednika Zelenskog za izravne mirovne pregovore, Putin je izgubio šansu da se izvuče iz svog propalog rata. Stvari će za Rusiju postati samo gore“, poručio je Sibiha, naglasivši da će gubici na bojištu rasti, a neuspjesi postati još ponižavajući.
Šef ukrajinske diplomacije u svojoj je objavi najavio i potpuni ekonomski slom agresora. „Gospodarstvo će potonuti dublje u recesiju. Izgubit će se više radnih mjesta, porezi će rasti, a inflacija će pogoditi one najranjivije. U Rusiji već sada nema sigurnih mjesta koja mogu biti izuzeta od ukrajinskih dugometnih sankcija. No njihov će intenzitet nastaviti rasti. Međunarodni pritisak neće popustiti. Postat će samo jači. Uključujući korištenje zamrznute imovine, zabrane putovanja i neizbježnu odgovornost za zločine“, istaknuo je Sibiha.
„Sve zato što fanatik u Kremlju ne želi priznati jednostavnu istinu“
Za trenutačno stanje i nadolazeću katastrofu izravno je okrivio ruskog predsjednika. „Sve to zato što fanatik u Kremlju želi ostati na vlasti pod svaku cijenu i spreman je žrtvovati budućnost svoje zemlje i ubiti milijune ljudi za svoje lude zablude.
Sve to jer ne želi priznati jednostavnu istinu: nikada neće ostvariti svoje ciljeve na bojištu i bolje mu je da napusti svoje zabludjele nade o skorom slomu Ukrajine, slabljenju potpore njezinih partnera ili popuštanju pritiska na Rusiju. Rusija će i dalje morati prihvatiti diplomatsko rješenje, ali uvjeti će biti daleko gori. Putinovo odbijanje mira trebalo bi dovesti do značajnog povećanja međunarodnog pritiska na Rusiju i potpore Ukrajini“, zaključio je ukrajinski ministar.
„Neviđen napad“ na Sankt-Peterburg tijekom gospodarskog foruma
Sibihina poruka objavljena je u nakon dramatične noći u kojoj je Ukrajina pokrenula, prema riječima samih ruskih dužnosnika, „neviđen napad“ na područje Sankt-Peterburga i okolnu Lenjingradsku oblast.
Napad je izveden u izrazito neugodnom trenutku za Kremlj – tijekom završnog dana godišnjeg Međunarodnog gospodarskog foruma (SPIEF) u rodnom gradu Vladimira Putina, događaja koji je trebao demonstrirati ekonomsku otpornost Rusije na zapadne sankcije.
Guverner Lenjingradske oblasti Aleksandr Drozdenko ustvrdio je da je iznad regije srušeno više od 140 bespilotnih letjelica, dok je guverner Sankt-Peterburga Aleksandr Beglov prvi put od početka rata bio prisiljen javno pozvati stanovnike da ostanu u zatvorenim prostorima.
Rusko Ministarstvo obrane objavilo je da su njihovi sustavi protuzračne obrane tijekom noći oborili ukupno 376 dronova diljem zemlje, no guverner Drozdenko priznao je da je izbio požar na objektu koji pripada ruskom Ministarstvu obrane, zbog čega je pokrenuta evakuacija stanovnika u Lomonosovskom okrugu.
Prema neslužbenim informacijama s ruskih Telegram kanala, pogođeni su Institut za pomorsko termotehničko istraživanje u Lomonosovu, koji se bavi razvojem podvodnog oružja, te područje oko tvornice u Kronštadtu. Lokalne transportne vlasti odmah nakon udara privremeno su blokirale sav ulaz i izlaz iz ove povijesne lučke utvrde, dok su građani na društvenim mrežama dijelili snimke gustih oblaka dima koji se uzdižu nad gradom.
Zelenski: Vrijeme je da rat završi, ali ruski vladar želi nastaviti ratovati
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je uspješnost operacije, istaknuvši da su ukrajinske snage pogodile ruska skladišta oružja i pomorsku bazu, nazvavši napad pravednim odgovorom na rusku agresiju. Službeni Kijev poslao je jasnu poruku da rusko odbijanje mirovnih inicijativa automatski znači nastavak i jačanje vojnog pritiska na rusku logistiku i gospodarstvo.
„Vrijeme je da se ovaj rat završi. Ali ruski vladar želi nastaviti ratovati. Zato ukrajinske sankcije protiv ove agresije djeluju. Sinoć su naši dronovi preletjeli udaljenost od oko 1.000 kilometara do regije Sankt-Peterburg – do arsenala neprijateljske mornarice i baze u Kronštadtu“, objavio je Zelenski na društvenim mrežama.
Ukrajinski predsjednik dodao je kako domet njihovog oružja ubrzano raste. „Naše dalekometne sankcije također su dosegnule oko 500 kilometara u Krasnodarsku regiju – i pogodile skladište nafte. To su važni rezultati zajedničkih napora ratnika Oružanih snaga Ukrajine, Službe sigurnosti Ukrajine i Obrambene obavještajne službe Ukrajine.
Rusija mora prekinuti svoj rat i zaustaviti svoje napade na život. Svaka manifestacija nepravde prema Ukrajini dobit će pravedan odgovor. Zahvaljujem našim ratnicima na preciznosti“, poručio je Zelenski.
Udari na skladišta nafte i pomorske baze na Baltiku
Ukrajinska sigurnosna služba (SBU) potvrdila je da je tijekom noći došlo do požara i sekundarnih detonacija u 15. arsenalu ruske mornarice u Lenjingradskoj oblasti, gdje Moskva skladišti projektile i streljivo. Iz SBU-a su naglasili da svi ovi napadnuti vojni objekti izravno privatno i logistički podržavaju operacije ruske pomorske skupine u Baltičkom moru. Ovo je ujedno drugi ozbiljan udar na ovo područje u samo nekoliko dana, nakon što su ukrajinske snage u ranim jutarnjim satima 3. lipnja, točno u vrijeme dolaska stranih delegacija na gospodarski forum, uspješno pogodile naftni terminal u Sankt-Peterburgu.
Osim sjevernog bojišta, ukrajinske letjelice dugog dometa ponovno su gađale rusku energetsku infrastrukturu na jugu zemlje. Lokalni izvori i snimke s društvenih mreža potvrdili su veliki požar u skladištu nafte u gradu Ust-Labinsku u Krasnodarskoj oblasti, koja je udaljena oko 500 kilometara od ukrajinske granice.
Zbog buktinje u postrojenju koje sadrži 28 rezervoara s benzinom i dizelskim gorivom, ruske vlasti evakuirale su 60 ljudi iz obližnjih kuća. Ukrajinske specijalne službe opisale su ovaj terminal kao ključno pozadinsko logističko čvorište za skladištenje i opskrbu gorivom ruskih snaga koje djeluju na južnom i istočnom frontu.
Kolaps ruske vojne logistike na okupiranim teritorijima
Paralelno s napadima unutar same Rusije, ukrajinske obrambene snage uspostavile su snažnu vatrenu kontrolu nad okupiranim područjima, što je dovelo do izvanrednih mjera unutar takozvane Luhanske Narodne Republike, regije za koju je Putin donedavno tvrdio da je pod potpunom ruskom kontrolom.
Proruske okupacijske vlasti bile su prisiljene potpuno suspendirati autobusne linije na dvije ključne autoceste prema Donjecku, Mariupolu, Melitopolju, Simferopolju i Krimu, apelirajući na građane da ne koriste ove prometnice iz sigurnosnih razloga. Također, ukinut je prigradski željeznički promet i zabranjen prijevoz skupina djece unutar oblasti.
Ove drakonske restrikcije izravna su posljedica intenzivnog ukrajinskog lova na ruske opskrbne pravce. Kako je jedan vojni analitičar potvrdio u izjavi za BBC, ukrajinski dronovi su od početka svibnja na okupiranim teritorijima uništili više od 200 ruskih logističkih kamiona i više od 30 cisterni s gorivom, ostavljajući ruske postrojbe na prvoj liniji s ozbiljnim problemima u opskrbi. Istodobno s udarima na sjeveru i jugu Rusije, gusti crni dim zabilježen je i iznad lučke infrastrukture u okupiranom Mariupolu, dok su eksplozije odjekivale nad Sevanstopoljem na Krimu i gradom Uzlovaja u Tulskoj oblasti.
Putin odbija pregovore i ustraje na kapitulaciji Kijeva
Ovaj najnoviji, koordinirani val napada predstavlja izravan vojni odgovor na Putinovo političko odbijanje mirovnih inicijativa koje je Zelenski iznio u svom pismu u četvrtak. Podsjetimo, ukrajinski predsjednik u tom je pismu naglasio da bi bila povijesna pogreška pasivno čekati da se pažnja Sjedinjenih Američkih Država, trenutačno zaokupljenih ratom s Iranom, ponovno vrati na europsko ratište, te je zatražio hitan sastanak licem u lice.
Putin je u petak, govoreći na forumu u Sankt-Peterburgu, odbio taj zahtjev, poručivši da Rusija neće pristati na primirje prije nego što se postigne konačni dogovor, te da će rat završiti tek kada Moskva ostvari sve svoje ranije zacrtane ciljeve.
Ti ciljevi, kako je Kremlj ponovio, i dalje uključuju ultimativni zahtjev da se ukrajinske snage potpuno povuku iz četiriju ukrajinskih regija koje je Rusija samo djelomično okupirala i proglasila svojima – Donjecke, Luhanske, Hersonske i Zaporiške oblasti – te da Kijev trajno potpiše odustajanje od ulaska u NATO savez.
Budući da su ti uvjeti za Ukrajinu ravni potpunoj kapitulaciji, Kijev je porukom ministra Sibihe i slanjem stotina dronova na Moskvu i Sankt-Peterburg jasno dao do znanja da se ratna dinamika nepovratno promijenila. Sa sposobnošću da redovito probija rusku protuzračnu obranu i napada ciljeve udaljene 1000 kilometara, Ukrajina je pokazala da Putinovo odbijanje mira više neće plaćati samo ukrajinski civili, već i ruska ekonomija i logistika u samom srcu države.
VIDEO Ukrajinski dronovi kontroliraju dio kopnenog puta do Krima
„Ovo je tek početak, slijedi još“
Iz pukovnije su poručili kako je time zakomplicirana ruska vojna opskrba i logistika goriva prema Krimu. Na poluotoku se posljednjih tjedana bilježe nestašice goriva, koje su posljedica kombinacije ukrajinskih napada na opskrbne pravce i naftnu infrastrukturu.
„Ovo je tek početak. Slijedi još“, objavila je ukrajinska vojska uz video za koji se tvrdi da prikazuje udare dronovima. The Kyiv Independent nije mogao neovisno potvrditi te navode.
Širenje ukrajinskih udara
Ukrajinske snage znatno su proširile svoje sposobnosti za udare srednjeg dometa te redovito gađaju ruske vojne ciljeve na udaljenostima od 20 do 300 kilometara iza crte bojišnice, kako na teritoriju Rusije, tako i na okupiranim ukrajinskim područjima.
Napadi, od kojih su neki usmjereni na ruske pošiljke goriva, koncentrirani su u okupiranim ukrajinskim regijama sjeveroistočno od Krima, koje čine takozvani „kopneni most“ s ostalim područjima Ukrajine pod ruskom kontrolom.
Ranije operacije na ključnim rutama
U travnju su ukrajinske snage također oštetile željezničku infrastrukturu koja vodi prema Krimu. Sredinom istog mjeseca pukovnija Azov objavila je snimke koje prikazuju napade njihovih dronova na ruske ciljeve i letove iznad okupiranog Donjecka, a kasnije i video dronova iznad okupiranog Mariupolja.
Analiza snimki koje je objavio Azov pokazuje više od pedeset udara na ruske ciljeve na ključnim cestama u okupiranoj Ukrajini. Među njima je i vojna logistička ruta R-280, takozvana „Novorosija“, koja povezuje Rostov na Donu s okupiranim Krimom i prolazi kroz nekoliko okupiranih ukrajinskih gradova.
