Irski premijer: Šok koji slijedi bit će najgori u povijesti

Govoreći u Varšavi uz poljskog premijera Donalda Tuska, Martin je situaciju ocijenio vrlo ozbiljnom.

„Ovo je vrlo ozbiljno, a šok u opskrbi vjerojatno je najgori dosad, čak i teži od onoga 1970-ih. Pogađa nas na dva fronta: kroz inflaciju i njezine učinke te kroz posljedice za opskrbne lance“, rekao je Martin.

„Osnovali smo pododbor koji će se baviti pitanjem opskrbe. Kontinuirano ćemo savjetovati o štednji energije i pozivati građane da je koriste što je mudrije moguće, a situaciju neprestano preispitujemo“, dodao je.

Zabrinutost zbog gospodarskih posljedica

Irski premijer posebno je istaknuo zabrinutost zbog širih ekonomskih posljedica rata. „Što se tiče ekonomskih učinaka, zabrinuti smo… Svjesni smo da bi ovo moglo potrajati i nitko nije siguran što nas čeka, stoga moramo biti oprezni s intervencijama“, kazao je.

„Ipak, vrlo smo zabrinuti zbog sekundarnih učinaka na gospodarstvo i zato apeliramo da se rat zaustavi. Posljedice su strašne – prije svega, rat uzrokuje previše smrti, razaranja i ranjavanja, ali uz to stvara i goleme ekonomske poremećaje diljem svijeta s vrlo ozbiljnim posljedicama za egzistenciju ljudi, što nas zabrinjava“, zaključio je Martin.

Poljski premijer Donald Tusk opisao je situaciju kao „izvanrednu“ te je spomenuo potez svoje vlade da, između ostalih mjera kao odgovor na krizu, ograniči cijene goriva.

Što se doodilo 1970-ih?

Trenutna situacija na Bliskom istoku i nagli rast cijena nafte podsjećaju na dvije naftne krize iz 1973. i 1979. godine, kada su arapske zemlje smanjile opskrbu, a cijene energenata snažno porasle, što je natjeralo mnoge zapadne zemlje na štednju. Njemačka je tada, primjerice, uvela četiri nedjelje bez automobila, piše DW.

Suočeni smo s „najvećom prijetnjom energetskoj sigurnosti u povijesti čovječanstva“, izjavio je početkom tjedna Fatih Birol, čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA), u australskom Nacionalnom press klubu. On smatra da je kriza na Bliskom istoku teža od naftnih šokova iz 1973. i 1979. zajedno.

„Tada je nedostajalo oko pet milijuna barela nafte dnevno“, rekao je Birol. „Danas je riječ o jedanaest milijuna barela dnevno, što je više nego tijekom oba velika naftna šoka zajedno“, pojasnio je. Situaciju na tržištu plina ocjenjuje jednako sumornom i ističe da se, u usporedbi sa stanjem nakon ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, količina plina koja nedostaje na svjetskoj razini udvostručila.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća smanjena ponuda dovela je do rasta cijena nafte, a time i ostalih dobara, što je u konačnici izazvalo inflaciju. Istovremeno su industrijska proizvodnja i gospodarski rast u razvijenim zemljama pali.